Plaža Zlatni rat u Bolu na Braču već desetljećima je zaštitni znak Jadrana i simbol Dalmacije. Taj svjetski poznati šljunčani rt, koji se poput jezika pruža u more, jedan je od rijetkih prirodnih fenomena koji stalno mijenja svoj oblik – no posljednjih godina te su promjene sve drastičnije, što brine i lokalno stanovništvo i turiste, piše Morski.hr.
Kako i zašto se Zlatni rat mijenja?
Zlatni rat nastaje od sitnog šljunka koji se neprestano preoblikuje pod utjecajem mora, vjetra i struja. Iako su takve promjene prirodne i ciklične, zadnjih godina postale su naglašenije i vidljivije nego prije.
Prirodni uzroci
Klimatski obrasci na tom području uvelike su se promijenili. Zapadni vjetrovi – maestral i tramuntana – pušu gotovo cijele godine i sve su jači, dok su bura i jugo, koji su nekad vraćali šljunak na zapadnu stranu plaže, danas slabiji i rjeđi. Zbog toga se masa šljunka pomiče prema istoku, pa plaža postupno gubi svoj prepoznatljivi simetrični oblik.
Ljudski utjecaji
Izgradnja kuća, apartmana i druge infrastrukture u zaleđu Zlatnog rata remeti prirodni dotok šljunka i sedimenta koji se nekad slijevao s Vidove gore prema obali. Time je prekinut prirodni proces koji je stoljećima oblikovao plažu, što dodatno ubrzava njezinu promjenu.
Uništavanje podmorja sidrenjem
Velik problem predstavlja i sidrenje brodova u akvatoriju oko plaže. Godinama se ondje divlje sidri, unatoč zabrani, čime se razara morsko dno i uništavaju polja posidonije (Posidonia oceanica) – zaštićene endemske morske biljke koja je ključna za očuvanje ekosustava i stabilnosti dna.
Sidra doslovno čupaju posidoniju iz korijena, ostavljajući brazde po dnu. Posljedica su gubitak bioraznolikosti i smanjena sposobnost morskog dna da zadržava pijesak i šljunak, što izravno utječe na eroziju plaže. Fotografije podmorja jasno pokazuju tragove sidara i uništene površine posidonije, zbog čega se pijesak i šljunak sve teže zadržavaju uz obalu.
Uz to, brodovi koji nelegalno sidre često ispuštaju fekalne vode u more, što dodatno zagađuje okoliš i predstavlja zdravstveni rizik za kupače. Sidrenje također smanjuje prostor za plivanje i ugrožava sigurnost ljudi u moru. Tijekom sezone desetci brodova i jahti svakodnevno sidre upravo u zaštićenom području Zlatnog rata, iako je to zabranjeno. Posljedice su već vidljive, a lokalno stanovništvo sve glasnije traži stroži nadzor i trajnu zaštitu ovog jedinstvenog prostora.
Zlatni rat danas
Osim prirodnih i ljudskih utjecaja, plaža se ove godine suočila i s posljedicama velikog požara u srpnju 2025., kada je izgorjelo oko 42 hektara guste borove šume, maslina i vinograda. Požar su izazvala trojica švedskih turista koji su neodgovorno zapalili roštilj u šumi.
Zlatni rat danas nije samo simbol ljepote nego i upozorenje koliko je priroda osjetljiva. Promjene koje su donedavno bile blage i povremene sada prijete da postanu trajne. Ako se ne zaustave destruktivne prakse i ne uvede ozbiljna zaštita, ovo bi mogla biti posljednja generacija koja će Zlatni rat vidjeti u njegovu izvornom obliku – onakvom kakvim ga svi pamtimo sa razglednica i ljetnih snova, zaključuju na Morskom.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....