Teško da ima suvlasnika koji se satima nije iščuđavao nad godišnjim obračunom zgrade u kojemu je vidio kako je zgrada iz pričuve, za naknadu predstavniku stanara, umjesto neto iznosa - platila duplo.
Točnije, na mjesečnu naknadu od 300 kuna neto, što je godišnji iznos od 3600 kuna, zgrada je platila ravno šest tisuća, od čega je čak 2400 kuna, naravno, uzela država.
Za što?
Evo - za doprinos na mirovinsko osiguranje, za doprinos za zdravstveno, zatim za porez na dohodak, a na kraju i za prirez, ako on postoji u mjestu u kojem žive suvlasnici.
Djelatnost predstavnika stanara spada u povremene poslove, a naknada predstavniku prema Zakonu o porezu na dohodak predstavlja drugi dohodak na koji država obračunava poreze i doprinose.
Malo državu pritom zanima činjenica da većina zgrada teško pronalazi osobu koja je uopće spremna obavljati posao predstavnika stanara, da su budžeti pričuva uglavnom opustošeni - a kamoli da onda da zgradama uzimaju još i novac za poreze i doprinose.
Pitali smo stoga Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, planiraju li u Ministarstvu financija predložiti da se u svrhu boljeg upravljanja zgradama ova naknada ukine, ali dobili smo tek načelni odgovor.
Kažu kako je za rješavanje ovog pitanje potrebno donijeti novi propis o izradi o kojem su predstavnici Ministarstva već razgovarali sa zainteresiranim stranama te da je pripremljen nacrt prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, no izrada tog propisa, zbog potresa i pandemije, prolongirana je za 2021.