U utorak u 10 sati počela je Sjednica Odbora za pravosuđe. Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek temeljem potpisa oporbenih zastupnika došla je na saborski Odbor za pravosuđe braniti izvješće o radu državnih odvjetništava u 2021. godini.
Rasprava na Odboru za pravosuđe prilika je oporbenim zastupnicima da glavnoj državnoj odvjetnici postave sva pitanja o novijim aferama, aferi SMS vezanoj uz Hrvatske šume i aferi softver. Oporba je, naime, prikupila 30 potpisa potrebnih kako bi na vrh saborskog dnevnog reda pogurali točku o izvješću glavnog državnog odvjetnika.
Oporba, od ljevice do desnice, želi od glavne državne odvjetnice čuti zašto je dokumentaciju iz afere softver držala u ladici i zašto je taj slučaj procesuirao tek Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj, što je dovelo do uhićenja bivše ministrice europskih fondova Gabrijele Žalac.
- Korupcija, klijentelizam i pogodovanje rođacima... Nema zabranjene teme, o svemu ćemo govoriti - najavio je Peđa Grbin (SDP).
Hrvoj Šipek također je u utorak pozvana na sjednicu saborskog Antikorupcijskog vijeća, no taj poziv je odbila i sjednica je otkazana.
Nikola Grmoja prvo je rekao kako je skandalozno da oporbeni zastupnici moraju skupljati potpise da se iznese izvješće. Iznio je kronologiju smjene bivšeg glavnog državnog odvjetnika.
Hrvoje Zekanović odmah je upozorio na kazneno djelo i uručio kaznenu prijavu protiv Grbina zbog nepripadajuće imovinske koristi. Dobio je opomenu, prenosi N1.
Zlata Hrvoj Šipek dobila je riječ za iznošenje godišnjeg izvješća za 2021. Iznosi uvid u rad državnih odvjetništava u Hrvatskoj te prikazuje rezultate rada. U 42 državna odvjetništva zaposleno je 1824 osoba.
- Imamo 725.628 predmeta pred sudovima. Strukturu čine 227.000 novih predmeta. Riješeno je 227.750 predmeta, više nego 2020. Zadržana je stopostotna ažurnost i nastavljen trend smanjenja broja predmeta.
Zbog mjera Ministarstva pravosuđa intenzivira se rad sudova što DORH s postojećim kapacitetima teško prati. Realno je za očekivati zastoje jer nećemo moći pokriti sve rasprave. Zbog velikog broja rasprava past će broj predmeta, bit će manje odluka. Predlažem odobrenje broja dužnosnika u DORH-u jer će doći do odljeva i odlaska kadrova.
USKOK je imao i kadrovskih problema nakon imenovanja na mjesta europksih tužitelja. Broj predmeta u radu DORH-a od 2017. do 2022. povećava se zbog priljeva novih predmeta - rekla je.
Dodala je kako je izdvojeno manje financijskih sredstava, no to nije negativno utjecalo na rad. No zbog toga se žale županijska i općinska odvjetništva jer nemaju dovoljno za troškove.
O rezultatima rada kaznenih odjela Hrvoj Šipek je rekla kako je podneseno više prijava. O zastupanju RH pred inozemnih sudovima, posebno vezano uz međunarodne arbitraže, rekla je da se protiv RH vodilo 11 arbitražnih postupaka.
Predsjedavajući Mišel Jakšić prozvao je sve zastupnike koji su se javili za repliku. Riječ je prvi dobio Marin Miletić.
- Shvaćam da je nepošteno rad državnih odvjetnika promatrati kroz nekoliko atraktivnih predmeta, ali to je nemoguće izbjeći. Ako iznosite svoja mišljenja u izvješću, to bi se moglo protumačiti kao pritisak. Zašto nisu saslušani oni iz afere Hrvatskih šuma, jesu li obavljeni izvidi, kako su probijeni izvidi kaznenih djela - pitao je.
Riječ je dobio Peđa Grbin koji je pitao: "Zašto određene istrage i predmeti završe u ladicama kad se u njima pojave inicijali AP?".
Hrvoj Šipek na to je odgovorila: "Predmeti se odrađuju dinamikom kako pristižu i kako se provode izvidi, a to ovisi o brojnim objektivnim činjenicama. Ako mislite na poruke, ako znamo da ima više od tri milijuna digitalnih dokaza, njihova analiza traje mjesecima i godinama. Nemoguće je očekivati da to napravimo s ovim brojem ljudi".
Mirela Ahmetović pitala je smatra li da je pod pritiskom.
- Prema zakonu o DORH-u zabranjuje se svaki oblik pritiska na DORH. Ovo smatram pritiskom jer je sjednica koja je bila sazivana oblik pritiska na DORH da se donesu odluke koje u ovom trenutku odgovaraju dijelu političkih struktura. Očito se približava predizborna kampanja i to je u funkciji toga - rekla je, prenosi N1.
Vesna Nađ rekla je kako koruptivna kaznena djela rastu kao gljive poslije kiše. Na pitanje što rade po tom pitanju i o prevenciji korupcije, Hrvoj Šipek je rekla: "DORH i pravosuđe se bave posljedicama. DORH može malo utjecati na prevenciju".