Razlika u podršci HDZ-u i SDP-u istopila se na 2,8 posto, pokazuju rezultati rujanske ankete koju je po narudžbi HRT-a ovog mjeseca provela agencija Promocija plus. Prema spomenutom HRT-ovu istraživanju nazvanom HRejting, HDZ u ovom trenutku uživa podršku 27,6 posto ispitanika, dok SDP podržava 24,8 posto. Nakon najniže podrške dosegnute početkom ove godine, SDP-u već sedam do osam mjeseci podrška u anketama lagano raste, a razlika u odnosu na HDZ se smanjuje.
Istraživanje je, kako navodi HRT, provedeno na uzorku od 1400 ispitanika u 221 naselju po svim hrvatskim županijama s maksimalnom pogreškom od plus/minus 2,95 posto.
Raspad Živog zida
Na trećem je mjestu lista Mislava Kolakušića, koju podržava 6 posto ispitanika, a slijedi Most sa 5,1 posto podrške. Ostale stranke dobivaju manje od 3,1 posto podrške, a među njima najbolji rezultat (3,1) uživa Beljakov HSS. I najnovije istraživanje pokazuje sunovrat rejtinga Živog zida, donedavno treće stranke po snazi. Tu je stranku, podsjetimo, još u ožujku ove godine podržavalo 10,59 posto ispitanika, dok je danas podržava samo 2,17 posto. Prema ovom istraživanju dvije najjače stanke, HDZ i SDP, zajedno uživaju podršku više od 50 posto ispitanika.
Po HRT-ovoj anketi, kod HDZ-a nema dramatičnijih oscilacija jer toj stranci podrška ne pada na manje od 27 posto, ali nema ni rasta, jer rujanska podrška tek je 0,43 postotna poena veća od one u svibnju. SDP je, međutim, po ovoj anketi u istom razdoblju zabilježio značajan rast podrške od 6,75 postotnih bodova.
- Iako se razlika u rejtingu između HDZ-a i SDP-a smanjuje, ona je još uvijek, strogo gledano, značajna - kazao nam je docent sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Goran Čular, čije je uže znanstveno područje istraživanje i proučavanje političkih stranaka.
- Tek ako razlika padne ispod dva posto, dodaje, s obzirom na statističku pogrešku s kojom u anketama moramo računati, nećemo više biti sigurni koja od te dvije stranke drži primat.
Jedno od mogućih objašnjenja rasta SDP-a je, tvrdi Čular, to da ta stranka vraća svoje bivše birače koji su u posljednjih nekoliko godina pokušavali eksperimentirati s trećim opcijama: Živim zidom, Mostom, možda i Kolakušićem koji se pojavio na svibanjskim europskim izborima. Ali sve dok se ne provede istraživanje recentnih migracija birača među strankama koje bi dalo jasniji uvid u to što se događa, to su samo pretpostavke, tvrdi Čular.
Podsjetio je da su istraživanja migracija birača od jedne stranke drugoj koje Fakultet političkih znanosti redovito provodi nakon svakih parlamentarnih izbora nedvojbeno pokazala da je dio SDP-ovih birača na prethodnim izborima prešao Živom zidu i moguće je da se zbog problema u toj stranci vraćaju SDP-u.
Bez promjena u politici
Na pitanje može li se rast SDP-ova rejtinga pripisati značajnijim promjenama u politikama te stranke ili nekim njezinim potezima, Čular je kazao kako promjene u radu te stranke nije uspio primijetiti. - Moj je dojam da rast SDP-ove podrške nije posljedica nekog sustavnog rada te stanke, već nekoliko slučajnosti. Jedna od njih je da je SDP na nedavnim europskim izborima dobio mandat više nego što je itko očekivao. Druga je najava Milanovićeve kandidature na predsjedničkim izborima, a oba događaja mogla su pridonijeti većoj fokusiranosti birača na tu stranku. Treće je propadanje ili slabljenje trećih opcija poput Živog zida i Mosta.
Čular isključuje mogućnost da se dio HDZ-ovih simpatizera preselio na stranu SDP-a.
- Naša redovna postizborna istraživanja pokazuju da vrlo malen, gotovo zanemariv postotak birač migrira od HDZ-a prema SDP-u i obrnuto.
Istraživanja, ističe Čular, pokazuju i upadljiv pad takozvanih trećih političkih opcija: Živog zida i Mosta. Druga generacija te treće opcije koja se na političkoj sceni pojavljuje u obliku Mislava Kolakušića primjer je populizma bez ograda i ustručavanja. Za razliku od Mosta i Živog zida, koji jesu populističke stanke, ali ne žele to otvoreno priznati, Kolakušić je, tvrdi Čular, udžbenički primjer političkog populizma.
HDZ: Zaustavili smo pad
A kako u HDZ-u gledaju na topljenje prednosti HDZ-a nad SDP-om? To je efekt Milanovićeve kandidature za predsjedničke izbore, a ne plod SDP-ove politike i doprinosa radu Saboru, kazao nam je visokopozicionirani sugovornik iz HDZ-a koji je želio ostati neimenovan.
Očito je, dodaje, da je nakon Milanovićeve kandidature nastala konsolidacija SDP-ova biračkog tijela koje je bilo raspršeno na Živi zid i druge stranke. Ako usporedite podršku koju u anketama trenutno dobiva SDP, vidjet ćete da je ona istovjetna onoj koju dobiva i Milanović, tvrdi isti sugovornik. No taj je SDP-ov rast, uvjerava nas izvor iz HDZ-a, privremen i trajat će do predsjedničkih izbora, na kojima će Milanovića poraziti Kolinda Grabar-Kitarović.
Na pitanje zašto su u HDZ-u sigurni u njezinu pobjedu ako ankete pokazuju da se njezina prednost nad Milanovićem opasno topi, izvor iz HDZ-a odgovara kako su u toj stranci svjesni da ona ne može pobijediti u prvom krugu, ali da među kandidatima ne vide nikoga tko bi je mogao pobijediti u drugom.
U prilog HDZ-u izvor iz te stranke naglašava i anketni podatak prema kojem rejting te stranke već drugi mjesec zaredom raste, nakon ljetošnje rekonstrukcije Vlade. Naglašava i da je pad podrške HDZ-u u trećoj godini mandata sadašnje Vlade znatno blaži od pada koji je SDP imao u trećoj godini mandata Milanovićeve Vlade.
U SDP-u, očekivano, drugačije tumače rast podrške.
- I iz ostalih anketa, a ne samo iz ove, vidljiv je trend našeg rasta i HDZ-ovog pada i stagnacije - kazao nam je zastupnik SDP-a Arsen Bauk. Razloga za to je, tvrdi, više. Uzroci pada podrške, a zatim i stagnacije HDZ-a, jesu afere koje ih prate, neuspješnost njihove Vlade i unutarnji sukobi. A glavni razlozi SDP-ova rasta su zaustavljanje unutarstranačkih sukoba, politike koje SDP zagovara i promovira. I oni naši birači, dodaje, koji nam na proteklim izborima nisu davali podršku polako shvaćaju da eksperiment s novim strankama nije uspio i da je SDP ipak najrelevantnija politička snaga koja im može donijeti željene promjene.
Najavu Milanovićeve predsjedničke kandidature Bauk nije spomenuo kao relevantnu za rast podrške SDP-u.
Zašto je razlika u anketama sve manja?
Prednost predsjedničke kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar-Kitarović pred Zoranom Milanovićem pala je ispod četiri postotna boda. U svibnju je bila 18 posto.
Da se prvi krug predsjedničkih izbora održava danas, Grabar-Kitarović bi osvojila bi 28,5% glasova, a Zoran Milanović 24,8%, pokazuje HRT-ovo rujansko istraživanje HRejting provedeno na 1400 ispitanika. Na trećem mjestu po potpori je kandidat desnice Miroslav Škoro s 18,2% glasova. Četvrti po potpori je Mislav Kolakušić kojeg podržava 8,6%. Više od dvije trećine birača HDZ-a, njih 74,2%, zaokružilo bi Kolindu Grabar-Kitarović, ali čak petina birača HDZ-a (19,6%) glasalo bi za Miroslava Škoru. Za Milanovića bi glasalo 78,5% birača SDP-a. Međutim, čak 10,6 posto birača SDP-a na predsjedničkim izborima zaokružilo bi Kolindu Grabar-Kitarović (6,2%) ili Miroslava Škoru (4,4%). (Slavica Lukić)