AKCIJA USKOK-a

Zašto je uhićena sutkinja koja je oslobodila Horvatinčića: Sumnja se da je od poznatog poduzetnika primila 15.000 eura mita

Sutkinja Šupe zamjenica je predsjednika kaznenog odjela Općinskog suda u Šibeniku

Maja Šupe

 Cropix

Šibenska sutkinja Maja Šupe, poduzetnik Blažo Petrović kojemu je za mito trebala donijeti oslobađajuću presudu te odvjetnik Branimir Zmijanović uhićeni su, kako smo jučer izvijestili, jučer poslijepodne u akciji istražitelja za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Uskok i policija su, ne navodeći identitete, potvrdili da su u tijeku uhićenja i provođenja hitnih dokaznih radnji.

"Navedene radnje provode se na području Grada Zagreba, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije prema više hrvatskih državljana za koje se osnovano sumnja da su počinili koruptivna kaznena djela. U ovom trenutku može se potvrditi da se, među ostalima, postupa i prema sutkinji Općinskog suda u Šibeniku", navode u priopćenju.

Prema prvim neslužbenim informacijama sutkinja je uhićena zbog sumnje da je od poduzetnika Petrovića, koji je u javnosti poznat još od suđenja tzv. zagrebačkoj zločinačkoj organizaciji prije dvadesetak godina, primila 15 tisuća eura kako bi presudila u njegovu korist.

Sutkinja Šupe zamjenica je predsjednika kaznenog odjela Općinskog suda u Šibeniku, a među ostalim, zapamćena je po oslobađajućoj presudi Tomislavu Horvatinčiću zbog sinkope nakon izazivanja pomorske nesreće u kojoj je poginuo talijanski bračni par.

Krivotvorena isprava

Kako je Slobodna Dalmacija neslužbeno doznala iz pouzdanih izvora, cijela se akcija odigrala nakon prikupljenih čvrstih dokaza o postojanju osnovane sumnje, a nekoliko mjeseci nakon što je u tjedniku "Nacional" bivši djelatnik MUP-a Tomas Rajner, koji je nakon umirovljenja bio bliski Petrovićev suradnik, vrlo detaljno opisao način na koji je upravo on sudjelovao u podmićivanju šibenske sutkinje Šupe. Radi se o slučaju od prije devet godina, iz 2013. godine, u kojem se Petrovića kao opunomoćenika tvrtke "Gambino" iz Zagreba zajedno s Ivicom Kodžomanom, tadašnjim rukovoditeljem pravnog, kadrovskog i općeg odjela u Upravi "Hrvatskih šuma", teretilo za manipulacije zemljištem kod Tisnog. Po optužnici ODO-a Šibenik Petrović je Kodžomana poticao na kazneno djelo zloporabe položaja. Upravo Kodžomana je u tom predmetu zastupao odvjetnik Zmijanović, a po sumnjama USKOK-a on je bio taj koji je "koordinirao" situaciju sa sutkinjom Šupe.

Naime, Kodžoman je bio optužen da je od ožujka do listopada 2004. godine u Šibeniku, kao tad odgovorna osoba "Hrvatskih šuma", krivotvorenom službenom ispravom sklopio nagodbu kojom je Petrovićeva tvrtka "Gambino" nezakonito postala vlasnik više od 53 tisuće četvornih metara atraktivnog i vrlo vrijednog zemljišta u uvali Jazine u Tisnom. Kodžoman je u parnici radi utvrđivanja vlasništva nagodbom priznao da je vlasnik spornog zemljišta "Hrvatskih šuma" u stvari tvrtka "Gambino". Na tom zemljištu uz more je 1974. godine izgrađen autokamp, i to dijelom na općinskom, a dijelom na zemljištu "Hrvatskih šuma".

Prema podacima sudskog registra, Petrović je direktor tvrtke "Gambino" postao 11. lipnja 2014. godine, a na toj je funkciji bio do 15. svibnja 2017. godine, kad je nad tvrtkom otvoren stečajni postupak. Prije njega, na funkciji direktora bila je njegova supruga.

Igrokazom do slobode

- Negdje koncem svibnja 2013. pozvao me Blažo Petrović i rekao mi da je sa sutkinjom Majom Šupe dogovorio kupnju jedne nekretnine na području općine Šibenik. Zamolio me da umjesto njega potpišem predugovor i ugovor o kupoprodaji te nekretnine. Zapravo se radilo o nekretnini koja je trebala biti kupljena od Janje Šupe (sutkinjina majka - op.a.). Petrović mi je rekao da se on u toj transakciji ne smije pojaviti izravno zato što je sa sutkinjom Majom Šupe dogovorio da će ga osloboditi od kaznene odgovornosti na Općinskom sudu u Šibeniku i ishoditi potvrđenje te oslobađajuće presude na Županijskom sudu za iznos od 15 tisuća eura. Maja Šupe je u to vrijeme vodila sudski spor u kojem je Petrović s Ivicom Kodžomanom optužen da je na štetu "Hrvatskih šuma" dogovorio nezakonitu transakciju povezanu s atraktivnom parcelom uz more u Tisnome tako da od toga profitira Petrovićeva tvrtka "Gambino".

image

Blažo Petrović

Damjan Tadić/Cropix

- Radilo se o spornoj transakciji 53.127 četvornih metara atraktivnog zemljišta u uvali Jazine u Tisnom na otoku Murteru. On mi je rekao da se s Majom Šupe dogovorio da se sklopi predugovor s Janjom Šupe i uplati akontacija u iznosu od 45 tisuća kuna, a ostalo isplati na ruke kad oslobađajuća presuda bude potvrđena na županijskom sudu. Ja sam taj predugovor o kupnji nekretnine, odnosno triju čestica zemlje ukupne površine 4925 četvornih metara doista i potpisao. Potom je Blaž Petrović sam ispunio opću uplatnicu i odnio uplatiti novac. To se zbilo u Jadranskoj banci u Šibeniku, što pokazuje i pečat na općoj uplatnici. Tako je Blaž Petrović uplatio spomenutih 6000 eura. Ali ta zemlja spomenuta u ugovoru nikad nije kupljena, a Janja Šupe zadržala je kaparu. Nije to bila nikakva kapara, nego mito. Sve je to bio igrokaz kako bi Blažo Petrović bio oslobođen optužbi u tom postupku - rekao je Rajner u razgovoru koji je "Nacional" objavio u svibnju ove godine.

Vinograd i pašnjak

Tad je novinarima tog tjednika dao na uvid i spomenuti predugovor o kupoprodaji nekretnina koji je sklopljen 19. lipnja 2013. godine između njega i Janje Šupe i u kojem se sporazumno utvrđuju uvjeti kupoprodaje zemljišta koje u naravi predstavljaju vinograd i pašnjak "koji se katastarski identificiraju kao čestice zemljišta pod brojem 1341, 1342 i 1343, upisane u zemljišnoknjižnom ulošku 758 u katastarskoj općini Crnica, ukupne površine 4925 četvornih metara". Taj vinograd i pašnjak Rajner je trebao platiti 59.100 eura, a u predugovoru je stajalo da na ime kapare treba isplatiti šest tisuća eura ili 45 tisuća kuna. No stajalo je i da prodavatelj zadržava kaparu odustane li kupac od transakcije, a sve je ovjereno kod v.d. javnog bilježnika Vinka Buića iz Šibenika.

Nekoliko godina kasnije je Općina Tisno dio kampa na zemljištu "Hrvatskih šuma" prodala tvrtki "Rastovac", koja je desetljećima upravljala kampom. Kad je otišla u stečaj, u stečajnu imovinu Rastovca ušao je potom i autokamp, dok je dio spornog terena od tadašnjega stečajnog upravitelja kupila tvrtka "Gambino" za 600 tisuća kuna. Budući da nisu uspjeli uknjižiti vlasništvo, tvrtka je tužila "Hrvatske šume" i tražila povrat uloženog novca.

Sporna nagodba

Kako je pisao Nacional, spornoj nagodbi prethodila je procjena vrijednosti zemljišta, dok je nagodba utvrđena isplatom 3,2 milijuna kuna, koliko je tad "Gambino" platio Hrvatskim šumama za sporni teren. Odvjetništvo je tad predložilo i privremenu mjeru zabrane otuđenja i raspolaganja nekretninom, dok je Blažo Petrović tad tvrdio da je kupnja obavljena legalno.

Preostali dio, osnovano sumnjaju istražitelji, dogovorenog mita sutkinji je isplaćen nakon što su njezini kolege na Županijskom sudu u Šibeniku potvrdili oslobađajuću odluku. Presuda je donesena 25. studenoga 2013. godine, a otpravljena strankama u travnju 2014. godine. Postala je pravomoćna 18. rujna te godine nakon što je odbačena žalba tužiteljstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. svibanj 2024 12:08