Akademik Nikola Bašić prije 13 godina došao je na genijalnu ideju, jednu od mnogih kakve se u njegovoj glavi svako toliko pojave, a koje on najčešće uspješno dovede i do realizacije. On je autor atraktivnih zadarskih znamenitosti novijeg doba, Pozdrava Suncu i Morskih orgulja, ali i zagrebačke crkve Sveta Mati Slobode, crkve sv. Josipa u Ražinama kod Šibenika, šibenskog hotela D-resort Mandalina, spomen-križeva stradalim vatrogascima na Kornatima i drugih projekata.
Nikola Bašić je Murterin koji živi i radi u Zadru, gdje raznoliku i dinamičnu projektantsku praksu obavlja u vlastitom arhitektonskom uredu Marinaprojekt. Međutim, on je zavičajno vezan i za Šibenik, čije ga urbano naslijeđe posebno nadahnjuje. Iako je njegov rad ovjenčan brojnim stručnim nagradama i najvišim društvenim priznanjima, a neka su njegova djela postala simboli gradova, širu pozornost javnosti privukao je prije dvije godine kada je u pratnji Brada Pitta prošetao Šibenikom i Zadrom. Njegov novi projekt u šibenskom Zablaću zaintrigirao je i veliku glumačku zvijezdu. Bašić je potom izjavio da je “žalosno da ga je društvo prepoznalo nakon što je ručao s Bradom Pittom.”
Ali, vratimo se temi s početka. Prije 13 godina Nikola Bašić je vizionarski krenuo u susret onom turističkom interesu koji će Šibenik izazvati u današnje vrijeme. Poznavajući dobro grad, on je već tada shvatio da Šibenik za adekvatan razvoj ozbiljnog turizma najprije mora riješiti jedan složeni problem. To je problem otežane komunikacije unutar grada - teška dostupnost i propusnost povijesne jezgre i međusobna udaljenost šibenskih spomenika kulture, posebice tvrđava, težak pristup turističkih autobusa u grad koji ima maleni kolodvor te slabost dostupnog javnog prijevoza.
Njegova je ideja u osnovi jednostavna - sve tvrđave uzajamno prometno povezati, pa tako i poboljšati cirkulaciju unutar povijesne jezgre kako bi se zaustavila njezina atrofija. Isprva je bio plan sve ih povezati uvođenjem novih alternativnih prometnih sredstava, cijele mreže gradskih pokretnih stepenica, žičara i vaporeta (manji brodovi), ali je na kraju projekt reduciran na eskalator i žičaru na trasi Dolac - Sv. Mihovil - Sv. Ivan - Šubićevac.
Želja je dobiti alternativni javni prijevoz, koji ne služi samo turistima, nego, što je Nikoli Bašiću bilo vrlo bitno, prije svega građanima Šibenika. Naime, on je uvjeren da je poboljšanje komunikacija unutar povijesnog grada najvažnija mjera protiv njegova izumiranja.
Skica Šibenika
Novac nije razlog
Ipak ta ideja do danas nije realizirana, a niti se priprema. S obzirom na dostupnost europskih fondova, sve očito i nije zapelo - zbog novca. Istražili smo što se dogodilo s tim atraktivnim projektom koji, kako se pokazalo, podržava i Grad Šibenik. U međuvremenu, posljednjih su godina obnovljene tvrđave sv. Mihovila i Barone, a u planu je skori početak obnove tvrđave sv. Ivana. Uređuje se postupno i tvrđava sv. Nikole, koja je ove godine, kao dio venecijanskog obrambenog fortifikacijskog sustava, dobila oznaku zaštite UNESCO-a, a do koje je prije nekoliko godina Nikola Bašić doveo šetnicu razvijenu duž Kanala sv. Ante.
- Ideju o šibenskom alternativnom javno-prometnom sustavu prvi sam put predstavio prije 13 godina, tadašnjem gradonačelniku Šibenika Milanu Arnautoviću. Nakon toga grad je vodila gradonačelnica Neda Klarić, a potom Ante Županović. Svi su oni dali veću ili manju podršku mojem projektu, ali je njegovu stvarnu dimenziju, na tragu svekolike transformacije Šibenika u moderni mediteranski kulturni, znanstveni i turistički fokus, prepoznao aktualni gradonačelnik Željko Burić - kaže Nikola Bašić.
Detaljnije nam je objasnio projekt za koji i dalje vjeruje da će se jednom ostvariti.
- Projekt je osmišljen davno prije pristupa sveobuhvatnoj revitalizaciji šibenskog fortifikacijskog sustava, pri čemu nije sagledano rješenje organiziranog pristupa i posjećivanja tvrđava. Poteškoća pristupa revitaliziranim tvrđavama upravo je ono što je ponovo afirmiralo snagu mojeg, mogu sada slobodno reći, neizbježnog projekta. Projekt daje iznenađujuće jednostavan odgovor upravo na tu nužnost - smatra Nikola Bašić.
Prvu etapu u razvitku tog jedinstvenog prometnog sustava predstavlja dominantna os položena okomito na smjer obale, koji je, zbog specifične šibenske topografije i urbane morfologije najteže komunikacijski savladati.
Šibenska okomica
- Tu os nazvao sam Šibenska okomica, a ona na čudesan i iznenađujući način, neposredno ili posredno, dodiruje sve šibenske znamenitosti, tvrđavu sv. Ivana, tvrđavu Barone i tvrđavu sv. Mihovila, povijesnu jezgru, katedralu i, na kraju, tvrđavu sv. Nikole - objašnjava Bašić. Istodobno, ona dodiruje tri markantne urbane točke grada: Šubićevac, Vatrogasni dom i vojarnu Minerska u Kanalu sv. Ante, koje postaju terminali prometnog sustava. Taj sustav, idući od sjevera prema jugu, čine prometna sredstva: žičara na pravcu Šubićevac - Sv. Ivan - Vatrogasni dom, urbani eskalator na pravcu Vatrogasni dom - Sv. Mihovil - Dolac i vaporeto na pravcu Dolac - Sv. Nikola - Minerska - Jadrija.
- Tim sredstvima i na tom pravcu moguće je ostvariti brzo javno komuniciranje okomito na obalu. Tako stanovnici Šubićevca za samo nekoliko minuta stižu pred katedralu, a za nastavak puta prema Jadriji čeka ih brza i frekventna vaporeto linija. Međutim, još je zanimljivije kako sustav funkcionira prigodom turističkog posjećivanja, kada Šubićevac i Minerska postaju terminalne točke sustava kojima pristupaju turistički autobusi u potpunosti zaobilazeći grad - objašnjava arhitekt Bašić.
Ne odustajemo
Pritom se cijela ta aktivnost posjećivanja šibenskih znamenitosti odvija bez ikakvog novog prometnog opterećenja centra grada, koji je sada njime zasićen gotovo do incidentnih stanja.
Odgovor što se zapravo dogodilo s tim atraktivnim projektom potražili smo dalje kod gradonačelnika Šibenika Željka Burića, za čijeg su prvog mandata obnovljene dvije tvrđave, uglavnom novcem iz fondova.
- Mi nećemo odustati od tog projekta! Gradski je projekt uvođenje alternativnog gradskog prijevoza, povezivanje tvrđava kao kulturnog dobra, ali i zato da se kontinentalni dio Šibenika poveže s razinom mora. Planiramo već i širenje tog projekta, tako da se od Šubićevca prema izlazu Vrulje putuje elektrobusevima, te alternativni javni prijevoz morem od Zlarina, Prvića i Obonjana, da se oni kao ‘gradske četvrti’ spoje sa Šibenikom s četiri broda i trajektom koji bi bio dijelom i na elektropogon te da voze svakih sat, sat i pol - iznosi gradonačelnik Burić.
Kadar predloženog projekta
Da sve nije samo fantazija, pokazuje i podatak da je već u tijeku izrada pilot-broda za taj dodatni krak javnog prijevoza, u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja. Pilot-brod prema otocima zaplovit će morem 2021. godine.
- Budući da smo dobili novac i za uređenje tvrđave sv. Ivana, koja će se obnoviti za dvije godine, ostvarili smo sve uvjete za povezivanje tvrđava - kaže Željko Burić.
Grad je još prije više od tri godine poslao konzervatorskom odjelu u Šibenku Bašićev projekt da daju svoje mišljenje i eventualno izdaju nužnu dokumentaciju, ponajviše o pokretnim stepenicama do tvrđave sv. Mihovila. Međutim, konzervatorski odjel u Šibeniku nije donio sud o projektu, nego su sve poslali Kulturnom vijeću Ministarstva kulture, koje se nije ni sastalo nekoliko godina, za mandata ministra Zlatka Hasanbegovića. I sad kad se to vijeće ponovno sastalo, oni su slučaj vratili nadležnim konzervatorima u Šibenik jer to i je njihov predmet i specijalizacija.
Na naše pitanje konzervatorskom uredu u Šibeniku koji je njihov barem načelan stav o ovom projektu, stigao nam je kratak odgovor.
“Sljedeće će se godine izraditi konzervatorski elaborat koji će sadržavati prikaz postojećeg stanja, povijesni i građevni razvoj, valorizaciju, konzervatorsko-restauratorska istraživanja, arheološka istraživanja i prijedlog prezentacije i smjernice za obnovu te ćemo tek nakon toga moći dati mišljenje na projekt eskalatora”, odgovorili su.
Njihov je još načelan stav da se kulturna dobra moraju iskoristiti i staviti u funkciju, ali tek nakon što se prouče i istraže, sve kako nova namjena ne bi umanjila vrijednost kulturnog dobra. Jednostavno - iduće ćemo godine prvo napraviti konzervatorski elaborat, a onda ćemo vidjeti za dalje...
Kadar predloženog projekta
Put do kompromisa
Pritom je zanimljivo napomenuti da je u vrijeme gradonačelnice Nede Klarić bila ishođena konzervatorska suglasnost na ovaj projekt!
Glavni konzervator Ministarstva kulture Miljenko Domjan i novi predsjednik Hrvatskog vijeća za kulturna dobra komentirao je idejni projekt Nikole Bašića, i to prije svega eskalator, što bi vjerojatno i bila prva faza ovog projekta. Miljenko Domjan kaže da je europsko načelno određenje da se za utvrde koje smo naslijedili, osim onih koje su vrhunsko remek-djelo, treba ponovno naći novi način korištenja, a time i dozvoliti neke prilagodbe novim funkcijama. Revitalizacija novim sadržajima je poželjna, iako ona, dodaje Miljenko Domjan, uvijek odnese dio spomenika.
U ovoj peripetiji oko projekta ne pomaže ni činjenica da je prijašnji stav dijela konzervatorske struke bio da se pri obnovi tvrđave sv. Mihovila agresivno interveniralo u taj spomenik, pa to kod nekih u startu izaziva bojazan kad se pojave novi projekti na stolu.
- Imati eskalator do tvrđave sv. Mihovila koji, kako se čini iz predloženog projekta, ne bi dirao samu tvrđavu, vjerojatno bi bio vrlo koristan. No, naglašavam da u vezi s tim najprije treba napraviti procjenu stanja - rekao je Miljenko Domjan.
Sve u svemu, ostaje nam nadati se da će se oko ovoga pronaći kompromisno rješenje na dobrobit spomenika kulture i grada Šibenika. Izgleda da se načelno svi slažu u tome da Šibeniku treba kvalitetan javni sustav prometnog komuniciranja i bolja dostupnost do samih tvrđava, pa tako i tvrđave sv. Mihovila eskalatorom. Jednina je razlika, čini se, poimanje vremena; nekima se ne žuri dok bi drugi napredak i poboljšanja htjeli vidjeti što prije.