Dobavljači Agrokora povukli su jučer novi šahovski potez i na konferenciji za novinare s premijerom Andrejem Plenkovićem objavili kako svoj položaj u odnosu na banke kreditore žele zaštititi na taj način da se aktivira “lex Agrokor”, odnosno Zakon o prinudnoj upravi.
Josip Budimir iz Francka, predstavnik jednog od većih dobavljača, u njihovo je ime rekao kako bi dogovaranje oko takozvanog standstill agreementa previše trajalo te kako je bolje da se interesi dobavljača zaštite institucionalnim okvirom.
Spor oko standstilla
Prema neslužbenim informacijama, dobavljači se ne slažu s određenim odredbama “standstill agreementa” prema kojima će u prvoj fazi, nakon njegova stupanja na snagu i deblokade računa Agrokora i njegovih tvrtki, u prednosti biti naplata regresnih zadužnica i mjenica u vlasništvu faktoring društava, a ne “obične” zadužnice i mjenice dobavljača na isporučenu robu. Riječ je o tome da je velik dio dobavljača prodavao mjenice i zadužnice faktoring društvima, ali su istovremeno ostali jamci-platci u slučaju da na računima Agrokora nema dovoljno novca kada se instrument naplate aktivira. Dobavljači su se odlučivali na takav potez jer su tako svoj instrument naplate prodali po većoj cijeni faktoring društvima nego da su zadužnicu prodali bez ugovornog stavka da su jamci-platci u slučaju da na Agrokorovu računu nema novca.
Neslužbene informacije govore i da je velik dio regresnih zadužnica i mjenica u vlasništvu faktoring društava koja su u vlasništvu domaćih banaka, pa je onda logično i da banke u “standstill agreementu” forsiraju odredbe prema kojima naplata regresnih instrumenata naplate ima prednost u odnosu na druga potraživanja dobavljača.
Uz to, još uvijek nije poznato hoće li i u kojem opsegu biti otpisa potraživanja dobavljača i kreditora pa su dobavljači u strahu da će i tu proći relativno lošije u odnosu na banke.
Zbog toga pružaju otpor takvom “standstill agreementu”, ali taj otpor neće proći bez gubitaka za njih. Jer, to znači da će čitav ovaj tjedan na naplatu dobavljačima dolaziti onaj dio regresnih zadužnica koje faktoring društva ne uspiju naplatiti od Agrokora i njegovih tvrtki. A to gotovo sigurno znači da će kasniti plaće ne samo u tvrtkama Agrokora nego i kod dobavljača u ovom mjesecu, ovisno o tome koliko će instrumenata prisilne naplate biti aktivirano.
Rast dugovanja
Prošlog petka na naplatu je došlo, prema neslužbenim informacijama, oko 700 milijuna kuna, što znači da bi ovog tjedna ta svota mogla iznositi nekoliko milijardi kuna. Radi se o tome da je od oko 16,2 milijarde kuna potraživanja dobavljača navodno dospjelo oko 10 milijardi kuna, od čega je od pet do devet milijardi kuna u mjenicama i zadužnicama, a od toga je znatan dio upravo u regresnim zadužnicama i mjenicama.
Privilegirani vjerovnici
S druge strane, neslužbene informacije koje dolaze s bankarske strane tvrde kako nije točno da bi faktoring društva bila privilegirana u odnosu na druge dobavljače, već da bi svi bili ravnopravno tretirani, odnosno prva tri mjeseca nitko ne bi aktivirao svoja potraživanja nakon stupanja na snagu “standstill agreementa”. Uz to, navodno je jedan dio zadužnica i mjenica u stvari bio bez pokrića u fakturiranim robama i uslugama, a ako je to točno, DORH bi se morao što hitnije uključiti u “slučaj Agrokor”, kada već nije reagirao, barem prema dostupnim informacijama, kada je član Uprave Sberbanka optužio Agrokor za ozbiljne nepravilnosti u financijskim izvješćima.
Dakle, aktualna situacija u “slučaju Agrokor” govori kako imamo tri moguća scenarija: prvi je da se dobavljači uključe u “standstil agreement” koji su dogovorili banke i Agrokor, drugi je da Agrokor sam pokrene predstečajnu nagodbu, a treći je da država aktivira “lex Agrokor”, ali to mora odobriti Ivica Todorić, vlasnik Agrokora, ili mora potpis dati druga ovlaštena osoba iz Agrokora. U ponedjeljak i idućih dana sazvano je niz sastanaka banaka i dobavljača na kojima će se pokušati postići dogovor oko “standstill agreementa”, ali zasad se čini kako do takvog dogovora neće doći i da se ide prema aktivaciji “lex Agrokor”.