Iako je Milanovićeva Vlada ukinula povlaštene saborske mirovine, i dalje ih mogu ostvariti oni zastupnici koji su pravo na takvu mirovinu stekli prije nego što je 2012. ta povlastica ukinuta. Radi se o zastupnicima koji u Saboru nisu sjedili samo u prošlom, 7. sazivu nego i ranijim sazivima, a nisu ušli u Sabor na zadnjim parlamentarnim izborima, i koji danas imaju najmanje 60 godina, odnosno 55 žene, te 20 godina staža.
Zahtjevi u Mirovinskom
U Saboru ne znaju tko je od zastupnika, kojima je mandat prestao lani u prosincu, zatražio povlaštenu mirovinu te su nas uputili na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Međutim, ni u HZMO-u zasad nemaju tražene podatke jer, objašnjavaju, prema podnošenju zahtjeva nije moguće utvrditi tko je zatražio povlaštenu saborsku mirovinu.
- Eventualno će to biti moguće po ostvarivanju prava, kada postupci budu završeni - kažu u HZMO-u. Međutim, iz razgovora s nekoliko zastupnika iz prošlog saziva koji su u Saboru bili i u ranijim sazivima doznajemo da ih se samo nekolicina već odlučila na takvu mirovinu, a ostali tek trebaju odlučiti kakvu će mirovinu odabrati - onu prema općim mirovinskim propisima ili prema posebnim.
Povlaštenu mirovinu već su zatražili i dobili, primjerice, HDZ-ovac Stjepan Milinković i bivši laburist Nikola Vuljanić, dok se nekadašnja premijerka Jadranka Kosor, zatim SDP-ovac Marin Jurjević i njegov bivši stranački kolega Luka Denona još nisu odlučili. Tvrde, naime, da bi njihove mirovine prema općim propisima bile slične ili tek neznatno manje od povlaštenih.
I Kosor u dvojbi
- Nisam još dobio konačan izračun, ali prema prvim informacijama, iznos tzv. obične i saborske mirovine u mojem se slučaju bitno ne razlikuje - kaže Jurjević koji je u Saboru bio pet mandata. Ima 42 godine staža i uvijek je, otkriva, imao dobru plaću, pa bi i njegova mirovina prema općim propisima bila, tvrdi, neznatno manja od povlaštene. Više od 40 godina staža ima i Jadranka Kosor koja je od toga proteklih 20 provela na visokim, dobro plaćenim dužnosničkim mjestima - od potpredsjednice Sabora do predsjednice Vlade. Stoga bi i njezina mirovina prema općim propisima bila visoka. I ona tek treba odlučiti koju će mirovinu izabrati. Baš kao i bivši SDP-ovac Luka Denona.
- Čini mi se da ću izabrati onu prema općim propisima - kaže Denona. Neskloni su povlaštenoj mirovini, priznaju i Jurjević i Denona, zato što su te mirovine podložnije smanjivanju. Do sada su smanjivane četiri puta, a za razliku od onih “redovnih”, ne usklađuju se s troškovima života.
- Bivši kolega koji je u Saboru bio jedan mandat rekao mi je da mu je mirovina iznosila oko 12.000 kuna, a danas je nekoliko tisuća kuna manja - otkriva Denona.
To, međutim, nije bila prepreka HDZ-ovcu Milinkoviću i bivšem laburistu Vuljaniću. Milinković je bio među zastupnicima koji su se 2012., kako ne bi ostali bez saborske mirovine, umirovili na tri dana. Kad mu je završio mandat samo je aktivirao tu mirovinu.
U mirovinu na tri dana
- Tada je bila dignuta hajka, ali ja sam to učinio jer kao liječnik radim više od 40 godina i nisam želio da mi se nešto dogodi pa da mi obitelj ostane bez primanja - iskren je Milinković. No, čak i da to nije učinio, imao bi pravo na povlaštenu mirovinu.
Naime, nakon što je Kukuriku Vlada ukinula povlaštene mirovine za zastupnike, Ustavni je sud tu odluku djelomično promijenio. Povlaštene su mirovine ukinute samo za zastupnike koji su u Sabor prvi put ušli 2011. ili kasnije. Nikola Vuljanića. On je u saborsku mirovinu otišao još 2007. godine. Međutim, kako je zastupnik postao i 2011. tada ju je zamrznuo. Sada nije uspio ući u Sabor pa je aktivirao mirovinu.
- I ovaj put ostajem u mirovini - zaključuje Vuljanić.