Nesto više od 9 milijuna kuna, i to bez plaća, potrošili su ukupno saborski zastupnici u 2013. godini na dnevnice, odvojeni život, prijevoz, stanarine, hotele, režije, cestarine i troškove svojih automobila.
Najviše je potrošio HNS-ovac Boris Blažeković, inače, šef saborskog izaslanstva u Pralamentarnoj skupštini NATO-a, a njegovi troškovi iznose 182.197,22 kune. Blažeković je najviše trošio na avionski prijevoz - gotovo 98 tisuća kuna, te na hotelski smještaj nešto više od 55 tisuća kuna. Za dnevnice je, pak, dobio 21.135,05 kuna.
"Nisam ja ništa potrošio, radio sam svoj posao, a moj posao zahtijeva određene troškove", rekao je Blažeković novinarima u Saboru.
Drugi na toj ljestvici je HDZ-ovac Frano Matušić s potrošenih 167.128,62 kune. On je najviše potrošio na vlastiti automobil - 98.400 kuna, za smještaj u hotelu oko 22 tisuće kuna, te za dnevnice 11 tisuća kuna. Osim toga, Matušić je, uz šefa Sabora Josipa Leku, najviše potrošio na najam automobila, odnosno taxi - 2,564 kune, dok je Leko na to utrošio 2697 kuna.
Treći na ljestvici troškova je još jedan HDZ-ovac Ante Babić s ukupno potrošenih 145.191,24 kune. Na račun troškova za automobil dobio je 55.764 tisuće kuna, te za stanarinu nešto više od 33 tisuće kuna. Četvrti je, pak, HNS-ovac Srđan Gjurković sa 144.834,16 kuna, a peta SDP-ova Ingrid Antičević Marinović sa 130.871,02 kune.
Sve to službena je statistika o radu Sabora u 2013. godini koju je na tiskovnoj konferenciji predstavio predsjednik Sabora Josip Leko. A među podacima je i aktivnost zastupnika na sjednicama. Prema njima, u protekle dvije godine najaktivniji je bio Laburist Branko Vukšić s čak 968 javljanja za riječ. Slijede ga HDZ-ov Ivan Šuker s 823 javljanja, HDSSB-ov Boro Grubišić sa 792 javljanja, te još dva HDZ-ovca Josip Borić s 551 javljanjem i Branko Bačić s 465 javljanja. Najaktivniji među SDP-ovcima bili su Ingrid Antičević Marinović s 240 javljanja, Šime Lučin s 238 i Peđa Grbin sa 188 javljanja. Među HNS-ovcima najaktivniji je bio Petar Baranović s 272 javljanja, a među nezavisnima zastupnicima Damir Kajin s 318 i Jadranka Kosor s 299 javljanja.
Izuzme li se nekolicina zastupnika koji nisu prozborili ni riječi, a medju kojima su Marija Ilic (HSU), Marijana Zivko, Josip Vuković i Darko Ledinski (SDP), te Željko Kerum (HGS), po jedno javljanje imali su HDZ-ovac Damir Jelić i SDP-ov Alen Prelec.
Na začelju kolone sa samo četiri javljanja u dvije godine su SDP-ov Ivan Račan, te šef HDZ-a Tomislav Karamarko koji je, uostalom, i vrlo rijetko u Saboru. Puno bolji nije ni Karamarkov najbliži suradnik - politički tajnik HDZ-a Tomislav Čuljak koji je u dvije godine imao tek 12 javljanja.
Što se tiče stegovnih mjera za stranke, uvjerljivo vodi HDZ s 22 izrečene mjere od čega je bilo 14 opomena i 8 oduzimanja riječi. Po pet opomena imaju SDP i HDSSB, s tim da je SDP-u četiri puta oduzeta riječ.
Inače, u 2013. je, kako je Leko kazao, održano pet saborskih sjednica u trajanju od 110 dana. Doneseno je 308 zakona, od kojih je 157 usklađeno sa zakonodavstvom EU. Od toga su 252 zakona donesena po hitnom postupku, 157 ih je doneseno jednoglasno, dok je 6 prijedloga zakona odbijeno.
Tijekom aktualnog prijepodneva postavljeno je 155 zastupničkih pitanja, a u pisanom obliku upućeno ih je 325.
Održane su i dvije izvanredne sjednice čiji su troškovi bili 55 tisuća kuna.
Zastupnici su se za riječ javili više od 10 000 puta i to najviše za repliku i odgovore na repliku, za što je predsjednik Sabora upozorio kako je to pokazatelj da se manje raspravljalo tematski.
- Replike su se koristile najčešće prema vlastitom klubu što nije dobro. To je zloupotreba replike i zamagljuje problem, komentirao je Leko. Istaknuo je kako se pokazalo i da su zastupnici trostruko aktivniji kad je riječ o jutarnjim raspravama jer očito prate koliko je njihova riječ dostupna biračima.
Na pitanje hoće li se uvesti kakve sankcije za one zastupnike koji rijetko dolaze na sjednice, šef Sabora je rekao da je protiv toga.
- Važnije je da proučavaju zakonske prijedloge i izvješća, nego da sjede u Saboru, ako ih tema ne zanima, kazao je Leko. Istaknuo je kako je važna zadaća Sabora stalno propitkivanje ili podupiranje politika Vlade.
- Obje zadaće su ostvarene, u skladu s ustavnim ovlastima Sabora i okolnostima u državi – rekao je Leko. Upitan zašto gradjani sve manje vjeruju toj instituciji, koja u istraživanjima dobija lošu ocjenu, Leko je kazao kako je Sabor strukturiran onako kako su željeli gradjani.
- Oni očekuju da im Sabor osigura bolji standard, a nisu zadovoljni jer se to ne ostvaruje dinamikom koju bi željeli, zaključio je Leko.