Nakon što su žene ovih dana krenule u hrvatsku inačicu pokreta #MeToo, ali ne zbog seksualnog uznemiravanja, nego za dostojanstvenu medicinsku uslugu, Ministarstvo zdravstva odlučilo je napraviti “veliko pospremanje” po ginekološkim odjelima kao što je već bilo učinjeno prije četiri godine.
Tada su se žene žalile na odnos prema njima tijekom poroda, a ovaj su put u prvom planu “kiretaže na živo”, odnosno, prema njihovu mišljenju, nedovoljno korištenje anestezije kod takvih zahvata. Tada je zdravstvena inspekcija obavila nadzor, a stručno povjerenstvo dalo preporuke kojima je bio cilj popraviti stanje u rodilištima.
Strašne priče
“Mislila sam da umirem. Doktor mi je nasilno rukama širio grlić maternice, a sestra mi je držala ruke i noge. Derala se da ću ugušiti dijete... Šivana sam dok anestezija još nije djelovala...”
“Rekla mi je da sam stara prvorotka i da ne mogu prirodno roditi. Da to što me boli nije još ništa. Tek onda kad budem imala osjećaj da umirem, bit će brzo gotovo...”
“Doktor koji mi je radio carski rez cijelo je vrijeme prigovarao što sam došla roditi baš kad je on spavao.”
“Pukao mi je vodenjak, a plodna je voda bila zelena. Popucala sam i izvana. Puknuli su cerviks i maternica jer su me tjerali da tiskam iako sam bila samo djelomično otvorena. Tri sata i 40 minuta šivala me djevojka koja se pohvalila da to radi prvi put. Na kraju sam dobila i sepsu.”
Ovo su samo neke od užasavajućih priča iz hrvatskih rodilišta za koje je javnost doznala 2014. godine, a udruga Roda započela kampanju “Prekinimo šutnju”. Tadašnji ministar zdravstva, Siniša Varga, poslao je inspekciju u rodilišta, ali do danas se u javnosti o nalazima ne zna ništa jer se iz nekih razloga tvrdilo da je riječ o “službenoj tajni”!?! Obavljen je nadzor, a stručno povjerenstvo dalo je i preporuke u svrhu poboljšanja stanja u rodilištima. Jutarnji je list u posjedu dijela nalaza iz 2014. godine koji je obuhvatio rodilišta sedam bolnica, odnosno kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara.
Nadzor je pokazao da samo tri rađaonice, i to u KBC-u Zagreb, KBC-u Sestre milosrdnice i KBC-u Rijeka, na raspolaganju imaju anesteziologa 24 sata na dan. To bi moglo značiti da u ostale četiri bolnice, ako žena dođe, primjerice, tijekom noći, postoji mogućnost da će anestezija izostati. No, u bolnicama kažu da i na drugim odjelima imaju dežurne anesteziologe koje mogu pozvati u hitnom slučaju pa bi dobra organizacija rada bolnice trebala riješiti taj problem. Tijekom proteklih dana, kada je javnost reagirala na slučaj saborske zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić, iz bolnica su upozorili na problem manjka anesteziologa kod hitnih prijema, što govori da se taj dio problema od inspekcijskih nalaza otprije četiri godine ipak nije do kraja riješio.
Opterećenost
Tada je također utvrđeno da postoji velika razlika u primjeni epiduralne anestezije kao mogućnosti manje bolnog poroda. Tako je, primjerice, u KBC-u Osijek samo 2,2 posto žena dobivalo tu vrstu anestezije, a u KBC-u Sveti Duh taj je postotak bio znatno veći, i to 34,8 posto.
I kod carskog reza utvrđene su velike razlike u primjeni epiduralne anestezije. U KBC-u Osijek dobilo ih je samo 27,6 posto rodilja, ostale su rodile u punoj anesteziji, a u Svetom Duhu ta se metoda analgezije primijenila na čak 86,8 posto rodilja. Također, inspekcijski nadzor je potvrdio da KB Merkur, KBC Sestre milosrdnice i KB Sveti Duh imaju rodilišta koja nisu u skladu sa standardima jer se radi o preuređenim, a ne namjenski građenim prostorima. Među ostalim, velik je problem i s nejednakom opterećenošću liječnika i medicinskih sestara, stoga je još 2014. zaključeno da treba izraditi normative.
Četiri godine kasnije jedan od članova tadašnjeg povjerenstva, prof. dr. Ratko Matijević, predstojnik Klinike za ginekologiju i porode KB-a Merkur, kaže da su se od tada promjene nedvojbeno dogodile, jedino je pitanje bi li mogle biti brže. Naime, sigurno je povećan broj žena koje danas rađaju uz manje boli, odnosno uz tzv. epiduralnu analgeziju, odnosno anesteziju donjeg dijela tijela.
Carski rez
- Znam da je tada u KB-u Merkur dvadesetak posto žena rađalo uz epiduralnu anesteziju, a danas je ta brojka sigurno udvostručena. Osim toga, sve više žena koje rađaju carskim rezom također dobiva parcijalnu, a ne opću anesteziju, što također predstavlja pomak u kvaliteti - smatra prof. dr. Matijević. Dodaje da u većini slučajeva žene imaju mogućnost izbora anestezije. - Neke žele epiduralnu, a neke i dalje traže opću anesteziju tijekom carskog reza.
No, kako bi pacijentice bile zadovoljne, važno je da liječnik zna njihove želje, a u slučaju spontanih pobačaja da pokušaju maksimalno smanjiti ne samo fizičku, nego i emocionalnu bol. Zbog nespretnosti u komunikaciji dogodi se da se u tome ne uspije, a onda su sigurno žene nezadovoljne, čak i kad su dobile maksimalno kvalitetnu zdravstvenu skrb - smatra prof. dr. Matijević.
- Sustavno radimo na poboljšanju kvalitete, a funkcioniranje rodilišta već je i poboljšano u te četiri godine - komentirao je izvješće iz 2014. pomoćnik ministra zdravstva, prof. dr. Vili Beroš. Dodao je da zdravstvena inspekcija danas kreće u KBC Split zbog događanja posljednjih dana, a inspekcijski će se rad nastaviti nakon što se 400 prijava žena razvrsta po regijama i bolnicama.
- Potrebno je sve dobro istražiti i unaprijediti, prije svega zbog pacijenata, ali i liječnika, koji u najvećem dijelu svoj posao rade odgovorno i pošteno - kaže Beroš.
Komora nije dobila zahtjev za postupak protiv Karelovića
Posljednjih dana vode se polemike oko toga je li predstojnik Klinike za ginekologiju i porode KBC-a Split, dr. Deni Karelović, prekršio propise o zaštiti prava pacijenata iznoseći u javnost podatke iz zdravstvenog kartona zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić. Prema mišljenju AZOP-a (Agencija za zaštitu osobnih podataka), splitski je liječnik učinio barem pet prekršaja, među ostalim i kršenje Zakona o liječništvu.
Hoće li dr. Karelović, koji se brani činjenicom da je ‘zastupnica sama iznijela svoje zdravstveno stanje u javnosti’, odgovarati za izrečeno odlučit će nadležna tijela. Jedno od njih je i Hrvatska liječnička komora, jer ‘liječnik može disciplinski odgovarati ako povrijedi Zakon o liječništvu, Kodeks medicinske etike i deontologije ili svojim ponašanjem prema pacijentu povrijedi ugled profesije’...
No, predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju, prof. dr. Lada Zibar, kaže kako se o tome u HLK za sada nije raspravljalo jer još nema prijave za disciplinski postupak za koji zahtjev netko mora podnijeti. U slučaju da se u postupku utvrdi povreda, izrečene mjere mogu biti ukor, novčana kazna od 1000 do 5000 kuna, privremeno oduzimanje licence od mjesec do godine dana, ali i trajno oduzimanje licence. (G. J.)
HDZ se ogradio od člana Karelovića
Predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split, Deni Karelović, u zadnjem je istupu na temu tretmana žena u hrvatskim bolnicama, posebno uskraćivanja anestezije prilikom izvođenja traumatičnih i bolnih zahvata kakva je kiretaža, cijelu priču u kojoj njegova bolnica ima jednu od glavnih uloga pokušao skrenuti u političke vode.
Dr. Karelović, inače član HDZ-a, tvrdi da je saborska zastupnica Mosta Ivana Ninčević Lesandrić ispričala svoje iskustvo prije svega zato da bi se politički obračunavala. U HDZ-u su nam potvrdili da je dr. Karelović član njihove stranke, ali se ograđuju od sukoba u koji je ušao sa saborskom zastupnicom Mosta.
- G. Deni Karelović je član HDZ-a, ali je po navedenom prijeporu istupio isključivo kao predstojnik Klinike KBC-a Split te u svoje osobno i profesionalno ime - poručili su iz HDZ-ove središnjice. (Ivanka Toma)