Čovjek je društveno biće, dugotrajna izolacija mu šteti. Zbog pandemije su sada milijuni zatvoreni u svojim kućama. Dugotrajna socijalna izolacija može imati ozbiljne i fizičke i psihičke posljedice, upozoravaju stručnjaci.
Drastično rezanje socijalnih kontakata na kakvo smo sada prisiljeni stručnjaci nazivaju “socijalnom recesijom”, piše britanski Guardian.
Usamljenost
“Ljudi koji su bolje povezani s drugima imaju manje upala i obrnuto, usamljeniji i izoliraniji ljudi podložniji su upalama. Kronične upale su uključene u razne kronične bolesti”, kaže Julianne Holt-Lunstad, profesorica psihologije i neuroznanosti na Brigham Young University. Ona kaže da postoje dokazi da je usamljenost povezana s funkcioniranjem kardiovaskularnog sustava, krvnim tlakom, brojem otkucaja srca, kruženju hormona stresa.
Američka psihologinja Julianne Holt-Lunstad istraživala je vezu socijalne izolacije, bolesti i smrti, odnosno koje posljedice imaju usamljenost ili samački život. Rezultat? Usamljenost povećava rizik od preuranjene smrti za 26%, socijalna izolacija za 29%, a najgore je ako živite sami: rizik od prijevremene smrti po njezinim izračunima iznosi 32%.
Pomoć
Za utjehu, nekoliko mjeseci prisilne izolacije zbog korona virusa neće ostaviti značajne posljedice niti će znatnije povećati rizik za upalu i kardiovaskularne bolesti, no mogla bi imati utjecaj na naše zdravlje, ističe američka psihologinja.
Međuljudski odnosi pomažu nam da se lakše nosimo sa stresom. Vrlo je važno osjećate li da u svom životu imate ljude na koje se možete osloniti. Ako ne uživo, imamo telefon i Skype, mail i Facebook. Sve to može pomoći, objašnjava Dhruv Khullar, znanstvenik s njujorškog instituta Weill Cornell Medicine.