NA DUGOM OTOKU

Završena obdukcija uginulih glavatih želvi, patolozi otkrili vjerojatni uzrok smrti

Dvije kornjače su uginule prije više od mjesec dana. Ostale kornjače su uginule prije 5 do 15 dana.

Glavata želva

 Hrt/Screenshot/

Patolozi Hrvatskog veterinarskog instituta dr. sc. Željko Mihaljević i Šimun Naletilić, univ. mag. med. vet., danas su u okviru Protokola za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morski sisavci, morske kornjače i hrskavične ribe) Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, napravili obdukciju 7 glavatih želvi (Caretta caretta) s plaže Sakarun na Dugom otoku, javlja HRT.

Transport uginulih kornjača na obdukciju organizirali su mag. Damir Perić, ravnatelj JU Natura Jadera, komunalno društvo Dugi otok, Zverinac d.o.o i Agroproteinka d.d. U svom epidemiološkom izvidu mr. sc. Morana Bačić, stručna voditeljica JU Natura Jadera, utvrdila je različito doba uginuća kornjača nađenih na plaži Sakarun. To su i svojim nalazom potvrdili patolozi.

Dvije kornjače su uginule prije više od mjesec dana. Uslijed autolize tkiva nije bilo moguće utvrditi eventualne patološke promjene. Ostale kornjače su uginule prije 5 do 15 dana. Ova procjena ovisi o puno vanjskih čimbenika i ne mora biti u potpunosti točna (temperature mora i zraka). Kornjače su različite veličine, najveća je dužine oklopa 74 cm, a najmanja 33 cm. Procijenjeno je da su dvije najmanje u dobi od oko 5 godina, a ostale između 10 i 15 godina. One su dobrog gojnog stanja bez zapaženih epibionata.

image

Želve na Dugom otoku

Vedran Petešić/Slobodna Dalmacija/

Obdukcijom pet kornjača su utvrđene patološke promjene koje upućuju na utapanje najvjerojatnije uslijed zapletanja u ribarske mreže (koće). Procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi više od 5000 morskih kornjača.

Kod najmanje kornjače utvrđene su patološke promjene sepse nakon invaginacije crijeva. Od svih kornjača izuzeti su tkiva i organi za dodatne laboratorijske pretrage nakon kojih će se znati više o njihovom zdravstvenom stanju.

Glavate želve provode zimske mjesece u stanju usporenog metabolizma (hibernaciji) na dnu. Tijekom tog razdoblja rijetko izranjaju na površinu kako bi udahnule zrak.

Kornjače koje u ovakvom stanju završe u koći vrlo su usporene i ostavljaju dojam da nisu žive. Vraćanje takvih jedinki natrag u more može dovesti do njihovog utapanja. Ribari bi ih trebali zadržati na palubi neko vrijeme, idealno u položaju gdje su leđa nešto više od glave što olakšava izbacivanje vode iz pluća te ih pustiti natrag u more nakon što se ponovno aktiviraju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. travanj 2024 16:50