Slobodna Dalmacija saznaje da je zbog drona kojim je upravljao turist u blizini Zračne luke Split nedavno privremeno zaustavljen avionski promet, a sve kako ne bi došlo do nesreće s moguće katastrofalnim posljedicama na toj izuzetno gustoj zračnoj putanji kojom slijeću i uzlijeću zrakoplovi, piše Slobodna Dalmacija.
- Dana 22. lipnja 2019. nadzornik smjene oblasne kontrole leta zaprimio je prijavu o neovlaštenom letenju sustava bespilotnog zrakoplova u blizini trogirske katedrale na visini od 120 metara iznad terena. O događaju je obaviještena policija u Zračnoj luci Split, kao i nadležna aerodromska služba, te je zbog opasnosti za sigurno odvijanje zračnog prometa u 12.55 donesena odluka o privremenom zatvaranju Zračne luke Split.
Policija je poslala ophodnju i provjerila cijelo područje grada Trogira, prilikom čega nisu pronašli osobu koja je upravljala bespilotnom letjelicom, kao ni samu letjelicu. Nakon toga je normaliziran zračni promet u Zračnoj luci Split u 13.17. Zbog neovlaštenog upravljanja sustavom bespilotne letjelice nastao je zastoj u zračnom prometu te je nekoliko zrakoplova bilo prisiljeno čekati na slijetanje i polijetanje - potvrdili su novinarima Slobodne incident u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe.
- Ovim putem apeliramo na sve korisnike sustava bespilotnih zrakoplova da ne koriste zračni prostor ilegalno, a posebice u blizini zračnih luka, gdje je letenje bez posebnog odobrenja ilegalno. Neodgovorno ponašanje u zračnom prostoru može uzrokovati događaj s neželjenim i tragičnim posljedicama - navode u kontroli.
Prijavu da je dron u zoni letenja aviona koji se spuštaju, odnosno uzlijeću iz Zračne luke Split, podnio je član Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), koji se tu zatekao. Član HGSS je, kako je potvrđeno novinarima, kroz školovanje unutar odjela bespilotnih sustava upoznat sa zakonskim okvirom i pravilima letačkih operacija te je upozorio neopreznog turista. Međutim, usprkos upozorenju, muškarac srednje dobi je i dalje dronom snimao Trogir, pa je alarmirana policija. No, ubrzo je shvatio da bi mogao biti kažnjen, pa je spustio dron i dao se u bijeg.
Evo što kažu u odjelu bespilotnih sustava HGSS-a.
- Strani državljanin upravljao je bespilotnom letjelicom iznad trogirske katedrale na visini od 122 m iznad zemlje. Grad Trogir spada u CTR zonu (controlled traffic region), u kojoj su avioni u zadnjoj fazi slijetanja kada lete na nižim visinama upravo iznad Trogira, te mogu biti u opasnosti od udara bespilotnih letjelica.
Letenje u CTR zoni s bespilotnom letjelicom moguće je isključivo u strogoj koordinaciji s nadležnim tornjem za određenu regiju i samo od strane korisnika zračnog prostora koji imaju posebna odobrenja. Opasnost pri letenju u CTR zoni je nepotrebno objašnjavati uzimajući u obzir moguće sudare aviona ili helikoptera s bespilotnim letjelicama. Posebice je to izraženo kod CTR zona u kojima avioni pri polijetanju ili slijetanju lete iznad gusto naseljenih mjesta, kao što je slučaj u Trogiru - kažu u HGSS-u.
Hrvatsko tržište su preplavili dronovi, a i većina mladih turista nose sa sobom te bespilotne letjelice kako bi s visine fotografirali gradove i partyje koje posjećuju. Cijena im varira od 250 do čak 60 tisuća kuna, a ima i skupljih. Mogu vam koristiti za zabavu, ali i za profesionalno snimanje. Međutim, postoje pravila kako se koristiti tim bespilotnim letjelicama, a kojih se očito neki pojedinci ne pridržavaju.
Neki komercijalni dronovi mogu doseći visinu od čak 6000 metara, a primjerice zrakoplov Dash 8-Q400 (propelerac) Croatia Airlinesa leti na maksimalnoj visini od 7620 m i najvećoj brzini od 667 km/h. I što ako bi dron udario od motor? Teško je pretpostavljati, ali incidenti u svijetu govore da sudari nisu bezazleni. Airbus A319-100, koji se nalazi u floti Croatia Airlinesa leti na maksimalnih 11.900 metara, ali tijekom uzlijetanja i slijetanja dron može udariti u avion koji ide brzinom od 834 km/h. Takva silina udarca, makar dron imao i manje od kilograma, može imati katastrofalne posljedice. A dronova ima i od 10, 20 i više kilograma.
Da je Ministarstvo opravdano zabrinuto, dokazuju slučajevi iz svijeta. Primjerice, 2017. Black Hawk vojni helikopter se sudario s dronom iznad New Yorka. Helikopter je nastavio letjeti i sigurno se spustio, a dio drona je pronađen na dnu glavnog motora helikoptera. Vlasti su zaključile da je kriva osoba koja je upravljala dronom. Operator drona nije znao za nesreću dok ga avioinspektori nisu kontaktirali.
Dron koji je letio iznad dopuštene visine udario je i u maleni avion u Kanadi jer je letio iznad dozvoljene visine. Tijekom 2018. dron se sudario s balonom na topli zrak koji je prevozio pilota dvoje putnika iznad Idahoa, američke savezne države. Nitko nije ozlijeđen, ali lako se moglo dogoditi da dron probuši balon, a onda putnicima ne bi bilo spasa.
BBC je tijekom 2014. izvijestio da je dron umalo udario u zrakoplov u luci Heathrow, i to u Airbus A320. Pilot je izvijestio da je neposredno prije slijetanja ugledao dron koji je umalo udario u avion koji je prevozio 180 putnika. Incident je označen oznakom "A", koja označava ozbiljan rizik od sudara. Dron se nije pojavio na radaru, te je nestao. I pilot aviona ATR 72 (turbo propelerac) je rekao da je vidio dron koji se približio zrakoplovu, ali srećom, sudara nije bilo.
Stručnjak za avionesreće Jim McAuslan je rekao da dronovi mogu uzrokovati tragediju poput one kada se avion spustio u rijeku Hudson jer su motori usisali ptice.
- Rizik da objekt od 10 kilograma udari zrakoplov je realan i piloti su jako zabrinuti - navodi McAuslan.
Kategorizacija letačkih operacija, kako nam objašnjavaju u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, navedena je u članku 6. Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova (NN 14/2018). Pa tako je za neke letjelice dozvoljeno da samo lete danju, a druge mogu letjeti i danju i noću.
Primjerice, ako je dron težak od pet do 25 kilograma, onda se mora evidentirati u Agenciji i mora se položiti teorijski ispit iz poznavanja primjenjivih zrakoplovnih propisa koje provodi Agencija. Za dronove koji znaju težiti i do 150 kilograma pravilnik je još rigorozniji pa vlasnik mora pred stručnjacima agencije demonstrirati pripreme leta i letenja. Više informacija o tome trebate li registrirati dron možete pronaći na www.ccaa.hr stranici Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.
Nedavno je i Ministarstvo obrane upozorilo na ozbiljnu ugrozu od dronova, te su poslali priopćenje svim medijima.
- Ministarstvo obrane RH upućuje apel vlasnicima bespilotnih letjelica (dronova) na strogo poštivanje pravila korištenja sukladno zakonskoj proceduri. Svako korištenje istih bez odobrenja može uzrokovati rušenje zrakoplova i dovesti u pitanje živote pilota i članova posade te živote drugih ljudi.
Stoga, MORH poziva vlasnike na puno i dosljedno poštivanje pravila korištenja dronova te posebno apelira na zabranu korištenja dronova u blizini djelovanja zračnih protupožarnih snaga kako ne bi ugrozili sigurnost letačkih posada i živote drugih ljudi - naveli su u MORH-u u svom nedavnom priopćenju.
MORH su novinari Slobodne upitali za povod ovog apela.
- Navedeni apel smo uputili preventivno, budući da je u 2018. godini zbog nedopuštenog korištenja dronova zabilježeno nekoliko događaja ugrožavanja sigurnosti posada i zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Snimanje iz zraka regulirano je Zakonom o obrani, kojim je propisana je obveza ishođenja dozvole za „osobe registrirane za djelatnost snimanja iz zraka", kao i Uredbom o snimanju iz zraka, a odobrenje daje Državna geodetska uprava RH, odnosno tijelo državne uprave nadležno za geodetske poslove - navode u MORH-u, piše Slobodna Dalmacija.
Ilegalne letjelice
Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo je nadležna i za dronove, pa su im novinari Slobodne uputili nekoliko upita, na koja je odgovorio Eduard Šoštarić.
Je li bilo situacija kada je dron ugrozio neke letjelice s posadom i je li vam to prijavljeno?
- Imali smo nekoliko situacija. Prošlo ljeto je pilot aviona prijavio let drona u okolici Splita, a ove godine smo dobili prijavu od HGSS službe u okolici Trogira.
Kontrolira li tko trgovce koji prodaju dronove?
- Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo je zadužena za osiguravanje sigurnog izvođenja letačkih operacije. Nemamo informaciju o kontrolama trgovaca i distributera sustava bespilotnih zrakoplova.
Većina dronova u Splitu nema nikakve dokumente. Tko to kontrolira?
- Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo kroz radionice radi na podizanju osviještenosti o postojanju regulatornog okvira kojim su uređene letačke operacije sustavima bespilotnih zrakoplova.
Također, zrakoplovni inspektori nenajavljenim inspekcijama rade na smanjenju broja ilegalnih operatora.
Kontrolira li tko turiste koji sa sobom nose dronove?
- Kako se Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova jednako primjenjuje na nacionalne i inozemne operatore, tako ne postoji dodatan sustav kontrole inozemnih operatora.
Treba li upravitelj drona proći nekakvu obuku?
- Pravilnikom o sustavima bespilotnih zrakoplova nije propisana obaveza obuke ili treninga. Za kategorije C1 i C2 je propisan uvjet polaganja teorijskog ispita o poznavanju primjenjivih zrakoplovnih propisa.
Rezervacija zračnog prostora
U odjelu bespilotnih sustava HGSS-a dalje objašnjavaju:
- Jedini ispravan način korištenja bespilotne letjelice je da se nakon kupnje letjelica i pilot registriraju u agenciji za civilno zrakoplovstvo, što je sada moguće i preko sustava e-građanina, te polože ispit o poznavanju zrakoplovnih propisa.
Sljedeći korak je registracija na AMC portalu Hrvatske kontrole zračne plovidbe, preko koje se mogu tražiti rezervacije zračnog prostora za obavljanje letačke operacije, čime se svi ostali sudionici obavještavaju da u određenom prostoru netko već obavlja letačku operaciju - objašnjavaju u HGSS-u, te navode da je kod spomenutog slučaja iz Trogira zatražena rezervacija zračnog prostora u CTR zoni.
Administratori HKZP-a (Hrvatska kontrola zračne plovidbe) obavijestili bi korisnika da je u tom prostoru letenje zabranjeno zbog opasnosti za ostale sudionike zračnog prostora.
HGSS kao redoviti korisnik zračnog prostora u RH usko surađuje s HKZP-om te aktivno sudjeluje u poboljšanju sustava, služi kao primjer dobre prakse i odgovornog obavljanja letačkih operacija. Uz to, uz koordinaciju s HKZP-om provodimo obuku i licenciranje svojih pilota na daljinu, navode u HGSS-u.
- Zrakoplovstvo se razvija već stotinu godina, a bespilotni sustavi su prisutni zadnjih 10-ak. Stoga i dalje kao jedan od najmasovnijih i najvažnijih načina transporta primat u zračnom prostoru imaju zrakoplovi i pravilnim provođenjem letačkih operacija u skladu s propisima i zakonima RH smanjuje se mogućnost ugroze i potencijalnih nesreća.
Ogroman obol koordinaciji svih letjelica u zračnom prostoru dala je upravo Hrvatska kontrola zračne plovidbe razvojem sustava kontrole i obuke kako bi se zadovoljili svi sigurnosni aspekti, bilo preko svojih edukacija, bilo putem razvoja jednog od najmodernijih sustava prijave letova bespilotnim letjelicama preko AMC portala i srodne mu aplikacije za mobitele - navode u HGSS-u.