ZAGREB - Porezno opterećenje plaća prošle je godine smanjeno u 24 od 30 zemalja OECD-a, svjetske Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. S druge strane, Hrvatska je među manjom skupinom zemalja koje su, upravo suprotno, u krizi odlučile povećati poreze, što je dodatno utjecalo na smanjenje raspoloživog dohotka građana i pad potrošnje.
Šukerovo priznanje
Uvođenjem kriznog poreza prošle godine na primanja veća od 3000 kuna Hrvatska je samo dodatno učvrstila svoj položaj među zemljama s najvećim poreznim klinom. Nakon što je Vlada odlučila ranije ukinuti “harač”, čak je i ministar financija Ivan Šuker priznao kako su jednom nasjeli na priču o kriznom porezu pa nikakvi slični porezi više ne dolaze u obzir. Prema podacima OECD-a, najveći pad poreznog opterećenja na plaće od 2,66 posto poduzeo je Novi Zeland, i to kao zemlja koja je ionako u krugu onih s najnižim poreznim klinom. Među zemljama OECD-a, Irska je, pak, lani najviše povećala porezno opterećenje na plaće, i to za 1,54 posto.
Hrvatska je s kriznim porezom od dva posto na primanja od 3000 do 6000 kuna te četiri posto na primanja veća od 6000 kuna zemlja koja je najviše povećala porezni klin.
Tri nove stope
Prema analizi Ivice Urbana iz Instituta za javne financije, za pojedinca bez djece i stopom prireza od 10 posto pri minimalnoj bruto plaći od 2814 kuna porezni klin u Hrvatskoj iznosi 34 posto. Za prosječnu bruto plaću od oko 7700 kuna povećava se na 42 posto, a za dvostruku prosječnu bruto plaću doseže 49 posto. Nakon tog iznosa raste sve do 58 posto za relativno visoke plaće. To će se porezno opterećenje dijelom smanjiti od 1. srpnja uvođenjem triju novih poreznih stopa na dohodak, a zatim i ukidanjem kriznog poreza. Međutim, Hrvatska će zadržati poziciju zemlje s visokim poreznim opterećenjem na rad zbog velikih izdvajanja za doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
- Porezno opterećenje u Hrvatskoj je prilično visoko, a naš dugoročni razvoj ovisit će o njegovu smanjenju te o drugim nužnim reformama - zaključuje Ivica Urban.
Visoki porezi u Italiji
Talijani su u skupini onih koji se žale na visoko opterećenje plaća pa supružnicima s dvoje djece nakon plaćanja poreza i doprinosa godišnje ostane neto zarada od 26.470 dolara. Prema analizi OECD-a, riječ je prosječnim plaćama prema paritetu kupovne moći, a taj parametar pokazuje da je lani najbolje živio bračni par u Luksemburgu, koji je godišnje raspolagao s dohotkom od 50.482 dolara. Na dnu su stanovnici Slovačke i Poljske s budžetom do 15.000 dolara.
Budžet od 129 tisuća kuna
Hrvatska nema izračun prosječne plaće prema kupovnoj moći, a prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku, žene su 2008. zaradile prosječnu plaću od 4823 kune. Muškarci su iste godine zaradili prosječnu plaću od 5418 kuna. Dakle, ako se uzme da su supružnici zarađivali prosječnu plaću u državi, a porezne olakšice za dvoje djece prijavili su na plaću supruga, zaradili su 128.748 kuna ili malo više od 25.000 dolara.