U RH je potpuno izokrenuta ljestvica vrijednosti. Nije važno koliko znaš, koliko si sposoban, koliko imaš radova i koliko zapravo vrijediš, već je važno imati dobre veze kako bi nešto postigao. Upravo takav izopačeni sustav vrijednosti, netransparentnost i mentalna higijena su najvažniji razlozi za ‘odljev mozgova’ u inozemstvo, a ne materijalni uvjeti, rezignirano primjećuje jedan mladi hrvatski istraživač u anketi koju je provela Mreža mladih znanstvenika (MLAZ).
Ta će anketa danas biti predstavljena u sklopu okruglog stola “Ima li budućnosti za mlade znanstvenike u Hrvatskoj?”
Tekući problemi
Anketa putem web servisa obuhvatila je 1225 doktoranada i postdoktoranada koji su od 2010. nadalje bili uključeni u doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu. Više od 83 posto anketiranih bili su odlični studenti na doktorskom studiju koji je trećina plaćala iz svoga džepa, trećini je doktorski studij plaćao poslodavac, a preostaloj trećini Ministarstvo znanosti. - Cilj naše ankete bio je prepoznati tekuće probleme u sustavu znanosti i visokog obrazovanja te upozoriti Ministarstvo i Sveučilište na probleme s kojima se mladi znanstvenici suočavaju.
Mobilna skupina
Naime, mladi znanstvenici su zbog svojeg visokog obrazovanja i stručnosti, poznavanja stranih jezika te profesionalnih poznanstava u inozemstvu izrazito mobilna skupina koja s lakoćom pronalazi posao izvan Hrvatske - ustvrdio je mag. phys. Sanjin Marion, predsjednik Upravnog odbora MLAZ-a.
- Moje razočaranje obrazovnim sustavom na poslijediplomskoj razini proizlazi iz činjenice da su školarine previsoke, a ponuđena razina obrazovanja često se znatno ne razlikuje od one na diplomskoj razini i nije u skladu s cijenom koju fakulteti potražuju... - navodi jedna ispitanica.
- Postoji još jedan problem koji se javlja prvenstveno na fakultetima, a to je nedostatak elemenata kontrole rada profesora u smislu održavanja nastave. Brojni su slučajevi u kojima profesori sav teret nastave prebacuju na novake-vježbe, seminare, pa čak u nekim slučajevima i predavanja... - upozorava jedan anketirani.
Mentori slaba točka
Anonimni iskazi anketiranih znanstvenika kao jednu od najslabijih točaka doktorskih studija naznačuju mentore.
- U mojem području svi se najviše borimo s mentorima. Mentori uzimaju doktorande, a zatim s njima ništa ne rade. - kaže jedan anketirani.
Drugi je ispitanik još oštriji. Nezadovoljstvo doktorskim studijima i preopterećenost nastavom neki su od razloga zbog čega čak 80 posto naših doktoranada nikada ne stekne doktorsku titulu. To je pokazalo i Tematsko vrednovanje hrvatskih doktorskih studija, što ga je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).
- Mladi znanstvenici u Hrvatskoj preopterećeni su nastavom te se postavlja pitanje održavanja kvalitete nastave i znanstvene djelatnosti na sveučilištima - zaključio je predsjednik UO MLAZ-a Sanjin Marion.
Kvalitetom studija nezadovoljno 53%
Anketa MLAZ-a pokazala je da oko 60 posto ispitanika smatra da su im postojeći prihodi dovoljni za podmirenje životnih potreba, a 35 posto uspijeva nešto i uštedjeti. No, mladi su znanstvenici mnogo manje zadovoljni kvalitetom doktorskih studija, čiji je raspon cijena po godini od 10 do 25 tisuća kuna. 53 % anketiranih nezadovoljno je općom kvalitetom, a 59 % nezadovoljno podrškom doktorskog studija za pristup bazama časopisa. 49 posto nije zadovoljno primjenjivošću znanja stečenog na doktorskom studiju za znanstveni rad, a čak 82 posto nije zadovoljno primjenjivošću znanja za poduzetničke aktivnosti.
Hiperinflacija doktorskih studija
65 doktorskih studija provodi se na 33 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu
24 posto doktorskih studija u društvenim znanostima
21 posto doktorskih studija u humanističkim znanostima
18 posto doktorskih studija u tehničkim znanostima
10 posto doktorskih studija u prirodnim znanostima