BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso će danas u Zagrebu imati sastanak s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i premijerkom Jadrankom Kosor, a obratit će se i zastupnicima Hrvatskog sabora te se sastati i s predstavnicima civilnog društva.
Ovom posjetom Zagrebu Barroso počinje trodnevnu turneju regiji tijekom koje će posjetiti još Sarajevo, Podgoricu i Skoplje.
Zapadni Balkan
Države Zapadnog Balkana pripadaju Europskoj Uniji, poruka je koju Barroso želi poslati i uvjeriti te zemlje da je EU dosljedna u nastojanju da te države integrira u EU. Ali, Barroso će također ponoviti već nekoliko puta izrečenu rečenicu da će dinamika članstva ovisiti prije svega od brzine kojom te države ispunjavaju uvjete. Odnosi se to i na Hrvatsku. Zato se očekuje da će Barroso u Zagrebu pohvaliti Hrvatsku za veliki napredak kojeg je učinila te je ohrabriti da pojača napore u ispunjavanju preostalih mjerila kako bi se pregovori što prije okončali. No Barroso, prema ocjeni diplomata u Bruxellesu, neće najvjerojatnije spomenuti i ono što zagreb želi čuti, a to je da će se pregovori zaključiti u lipnju.
Važnost Barrosova stava
Na osnovu onoga što čujemo od Komisije i na osnovu sadržaja izvješća o pravosuđu, bila bi prava senzacija da Barroso u Zagrebu spomene datum zaključenja pregovora, kazao nam je jedan visoki diplomat države članice EU upozorivši da se u Hrvatskoj nepotrebno raspravlja o tome koja je država EU za zaključenje pregovora u lipnju, a koja protiv.
Stvar je kod Europske komisije i Komisija očigledno ne želi zaključenje pregovora u lipnju. Tek kada Komisija potvrdi da je Hrvatska ispunila mjerila iz poglavlja o pravosudju možemo se baviti stavovima država članica, rekao je taj diplomat. Zato će Barrosov stav biti važan.
U isto vrijeme mnogi diplomati EU upozoravaju da će eventualna nova odgoda pregovora s Hrvatskom imati ozbiljne poslijedice i za kredibilitet procesa. Čini se kao da Europska komisija postavlja pomičnu metu Hrvatskoj.
Loša poruka
To nije dobro za proces koji je sada blizu zaključenja i nije dobra poruka drugima u regiji, kazao je jedan diplomat iz države EU za koju su neki u Hrvatskoj mislili da je skeptična prema hrvatskom članstvu, a zapravo više nije.
Mađarski šef diplomacije Janos Martonyi rekao da bi odgoda završetka pregovora s Hrvatskom dovela u pitanje vjerodostojnost cijele poltiike proširenja EU. "Ako pristupni pregovori ne budu zaključeni do kraja lipnja, opasnost nije u odgodi od nekoliko mjeseci, nego na dulje vrijeme. Rizik koji se pojavljuje može dovesti u pitanje vjerostojnost cijelog procesa proširenja", rekao je pred odborom mađarskog Parlamenta.
Pravna stečevina
Zaključenje pregovora do kraja lipnja jedan je od prioriteta mađarskog predsjedništva EU. No u Europskoj komisiji kažu da nikada nisu spominjali lipanj, niti jedan drugi datum, kao cilj za zaključenje pregovora s Hrvatskom.
Ključno je da zemlje kandidatkinje uđu potpuno spremne za preuzimanje europske pravne stečevine i provedbu EU pravila i standarda. Pristupni se pregovori mogu završiti kada budu ispunjeni svi uvjeti i za sada još nije određen datum za zaključenje pregovora s Hrvatskom.
Vjerodostojnost politike proširenja nije u vremenskim rokovima nego u kvalitet, rekla je Natasha Butler, glasnogovornica povjerenika za proširenje Štefana Fulea koji dolazi s Barrosomu Zagrebu.
Kosor i dalje vjeruje u lipanj: riješena još 14.202 predmeta starija od tri godine
- Kraj lipnja ostaje trenutak u kojem želimo završiti pregovore. Taj cilj je ostvariv, poručila je premijerka Jadranka Kosor s jučerašnje sjednice Vlade.
Sjednica je sazvana samo s jednom točkom dnevnog reda - usvajanjem prvog izvješća o ispunjavanju mjerila za zatvaranje pregovora u poglavlju 23.
Optimizam temelji i na susretima koje je proteklih tjedana imala s članovima Europskog parlamenta i ostalim europskim dužnosnicima koji su joj oni, tvrdi, kazali kako je napredak koji je Hrvatska ostvarila impresivan.
Taj napredak Banski dvori opisuju i u danas usvojenom izvješću koje se donosi nakon što je Europska komisija 2. ožujka usvojila Privremeno izvješće u kojem je analizirala napredak Hrvatske u ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 23.
U izvješću se, među ostalim, ističe kako je broj neriješenih predmeta starijih od tri godine na hrvatskim općinskim sudovima krajem prošle godine smanjen na 84.802, a do 25. ožujka pao je za još 16,8 posto jer su u međuvremenu riješena još 14.202 predmeta.