Ministar financija Zdravko Marić gostovao je u Dnevniku HRT-a govoreći o krizi prouzročenoj pandemijom koronavirusa. Rekao je da prva tri dana ovoga tjedna u usporedbi s prva tri dana prošlog tjedna pokazuju rast od 22%, no i dalje se radi o padu od 16% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Komentirao je Vladina predviđanja o padu BDP-a u ovoj godini od 9,4% te proračunskom manjku od 25 milijardi kuna.
'Prognoza je i da ćemo se već sljedeće godine oporavljati po stopi od 6,1%. Vlada je donijela i novi nacionalni program reformi', kaže Marić.
Upitan je li procjena Vlade pesimistična ili optimistična, s obzirom na to da se radi o najvećem padu BDP-a od rata, a on bi zbog pada turizma mogao biti još i veći, Marić kaže da se radi o realnoj i blago konzervativnoj procjeni.
- To je bazni scenarij koji u obzir uzima elemente s kojima u ovom trenutku raspolažemo. Ali isto tako nitko u ovome trenutku, pa tako niti mi ne može predvidjeti duljinu i dubinu ove krize. U samom dokumentu mi smo naveli koji bi to bili pozitivni rizici da ta procjena bude bolja ali isto tako i negativni rizici. Ako se kriza produbi i ima negativni utjecaj na gospodarstvo, posebice turizam, onda možemo govoriti o višem padu, ali isto tako i obrnuto, rekao je Marić.
Osvrnuo se i na mogućnost da se virus na jesen vrati i opet ugasi gospodarstvo.
- Nitko to ne može predvidjeti pa tako niti mi. Ali jest, procjena je rađena pod tom pretpostavkom. Ja ponovno moram apostrofirati da turizam jest važan, ali nije jedina gospodarska grana RH. Mi smo u našu projekciju ukalkulirali pad broja noćenja stranih turista za oko 70 posto i smanjivanje prosječne potrošnje turista, istaknuo je ministar.
Osvrnuo se na proračunski manjak od 25 milijardi kuna i nadoknadu tog iznosa.
- Idemo korak po korak. Prvi dio će biti kroz mjere ušteda koje smo mi kao vlada već učinili, 2,1 milijarda kuna. Radimo mi već na valu novih ušteda, jasno je da će ići novi rebalans. Radit ćemo na tome da sve ono što u ovome trenutku nije nužno, a neće dati neki dodatni negativni poticaj gospodarskom rastu, dakle ne dolazi u obzir da se nikakve investicije, poglavito one iz Europskih fondova dodatno otkazuju ili pomoću. Ali u isto vrijeme ta racionalizacija neće biti dovoljna kao niti neke druge stvari koje smo poduzeli. Naravno da će biti potrebno posegnuti za zaduživanjem, rekao je Marić.
Vlada je osigurala državne mjere potpora za poduzetnike do 1. lipnja, no Marić kaže da se, nakon isplate za ožujak, čini sve da se osigura isplata i za travanj i svibanj. Mjere se, kaže Marić, moraju prilagođavati trajanju krize.
- Kada smo donosili te mjere znali smo da mi ta sredstva nemamo. Osigurali smo isplatu za ožujak, sada činimo sve da osiguramo i isplatu za travanj i svibanj. Originalno je bilo predviđeno za ta tri mjeseca. Što se tiče poreznih mjera, također tri mjeseca, s njihovom mogućom ekstenzijom.
Kada je riječ o oporavku, Marić je govorio i o pomoći Europske unije.
- Hrvatska se u oporavku do sada oslanjala isključivo na vlastite izvore, unatoč svim izazovima i poteškoćama. Da nismo smanjivali javni dug 4 godine, ne bismo imali ove kapacitete i mogućnosti. Radi se izvršenju jednog većeg instrumenta. Stalno smo u razgovorima, kao predsjedavajući EU. Mjere EU još nisu spremne, ali i na njih računamo. Da smo morali na njih čekati, ne bi nam bilo zgodno, rekao je ministar financija.
Poslodavci traže skidanje i parafiskalnih nameta. Upitan jesu li potrebne drastičnije mjere od onih koje su danas predstavljene na Vladi, Marić kaže:
- Implementacija reformi je vidljiva tijekom našeg mandata, imat ćemo 65% uspješnosti izvršenja reformi. Jedino su mjerilo rezultati. Kriza nam je velika prilika. Svi smo se, od države, korporativnog sektora, građana, prilagodili, i iz tih prilagođenih načina poslovanja trebamo se odrediti prema strateškim gospodarskim granama. Što bolje budemo pripremljeni, lakše ćemo odgovarati na krizne izazove, poručio je Zdravko Marić u Dnevniku HRT-a.