Bivši i ujedno novi ministar financija, Zdravko Marić, suočen je s najtežim izazovom u karijeri: kako sačuvati fiskalnu stabilnost u zemlji u kojoj se očekuje pad BDP-a veći od 9 posto, a koja je morala potrošiti 40-ak milijardi kuna za sprečavanje gospodarskog kolapsa te je tako otvorila financijsku rupu od 25 milijardi kuna. Marić je i usto uvjeren da je situacija pod kontrolom.
U videorazgovoru otkrio je kako će reformski prioriteti ove nove Vlade Andreja Plenkovića biti reforma uprave, kao i reforma zdravstva u kojem je, kako kaže ministar, financijsko stanje neodrživo. Za zadnji vikend srpnja ministar Marić najavio je prvi sistemski otpis poreznih dugova.
Gomilanje problema
Zdravstvo je, istaknuo je Marić, kao sustav tijekom pandemije koronavirusa pokazalo brojne prednosti, pogotovo što se tiče ljudskog faktora, ali je jasno da će se Vlada morati uhvatiti u koštac s pitanjem financijskih problema koji se gomilaju. Podsjetimo da je trenutačni ukupni dug za lijekove narastao na više od 10 milijardi kuna. Što se pak tiče reforme javne uprave kao ključnog prioriteta u novom mandatu, Marić je poručio da su prepoznali “...problematiku sustava plaća kao vrlo važnu, ali i cjelokupno funkcioniranje javne uprave.
Vrlo je važno što mi dobivamo za usluge javne uprave. Isporučujemo li kvalitetu usluge koju bismo trebali… Tijekom kampanje iskristalizirala se i potreba općenito za učinkovitijom državom. To se odnosi na poduzeća u državnom vlasništvu i lokalnu upravu”, istaknuo je ministar i objasnio da su zdravstvo i javna uprava reformski prioriteti, ali u transformaciji neće zanemariti niti jedan segment društvenog života.
Mosno financiranje
S obzirom da su brojne hrvatske kompanije nisko kapitalizirane, a sigurno je da najesen neće biti u boljem stanju nego što su bile u početku Covida-19, kad su poduzetnici preklinjali Vladu za aktiviranje mjera potpore, posebno pitanje za ministra Marića bilo je hoće li u drugom dijelu godine osigurati mosno financiranje, što bi omogućilo čekanje financijskih sredstava EU iz programa oporavka koja mogu doći uglavnom tek u drugoj polovici 2021. godine. Marić je podsjetio na kompleks aktivnosti uz pomoć kojih je osigurana veća likvidnost, odnosno dostupnost kredita.
Fond za oporavak
Od početka krize s Covidom-19, istaknuo je Marić, “... ključna varijabla nije bila dug nego održavanje ekonomskih aktivnosti”, međutim…”nema te zemlje na svijetu koja može dugoročno financirati direktne potpore gospodarstvu”, upozorio je ministar.
Iako su ih neki konstruktivni kritičari upozoravali da su trebali izaći ranije na inozemno financijsko tržište i pokupiti što je veći mogući iznos, Marićeva je procjena da su se za 2 milijarde eura zadužili u pravom trenutku jer su uz ročnost od 11 godina dobili kamatu 1,6 posto, a mjesec dana ranije na taj bi iznos platili jedan postotni poen višu kamatu. Na mosno financiranje nakon ljeta Marić očigledno ne računa jer smatra da su javne financije zasad pod kontrolom.
Premijer Plenković upravo u Bruxellesu pregovara o novcu koji bi Hrvatska mogla dobiti iz programa oporavka, ali Marić upozorava poduzetnike kako ne računaju da će iz tog programa oporavka dobivati velika bespovratna sredstva, tj. grantove.
“Ako se program oporavka ispregovara na vrijeme, jedan manji dio ciljan gospodarstvu mogao bi biti dostupan već i ove godine. No, tu nije riječ samo o grantovima. Od 10 milijardi eura, većina jesu grantovi, ali se najznačajniji dio pomoći odnosi na javni sektor, javne investicije i strukturne reforme.
To je integralni dio plana oporavka jer nije naglasak samo na oporavku nego i na otpornosti na krizu, kako ovu, tako i svaku sljedeću”, objasnio je Marić koji mehanizam povlačenja sredstava iz fonda oporavka doživljava kao stimulans za javne strukturne reforme.
Drugim riječima, privatni poduzetnici teško će od plana oporavka EU moći računati na obilatu bespovratnu pomoć.
otpis dugovanja No, dosadašnja pomoć države poduzetnicima, istaknuo je Marić, bila je vrlo izdašna: 610.000 zaposlenika koristilo je potpore za plaće koje su putem sa 3250 kuna povećane na 4000 kuna. Sada će se ići na otpis poreznih dugova ili odgodu njihova plaćanja:
“U ponedjeljak ćemo od poreznih obveznika dobiti podatke za lipanj. Više od 90.000 poreznih obveznika zatražio je odgodu porezne obveze. Pogledat ćemo brojke. Ako imate pad prihoda viši od 50 posto u travnju, svibnju i lipnju u odnosu na isto razdoblje lani, imat ćete mogućnost potpunog ili djelomičnog otpisa dijela poreznih obveza. Svi koji su imali 20-50 posto pada, imat će mogućnost djelomične obročne otplate obveza.
U zadnjem vikendu srpnja provest ćemo prvi sistemski otpis dugovanja. Od 90.000 poreznih obveznika koji su tražili odgodu (bez podataka za lipanj), oko 7000 imalo je pad manji od 20 posto te su diskvalificirani za novu odgodu. Nju su već dobili i njima Porezna uprava, što se kaže, neće odmah skočiti za vrat. Imat će mogućnost obročne otplate prema kriterijima koji su postojali prije pandemije koronavirusa”, objasnio je glavni državni financijaš.
Prate, kaže, razvoj situacije u pojedinim djelatnostima te prilagođavaju odluke i mjere. “Ako je pad vrijednosti fiskaliziranih računa u lipnju oko 16,5 posto, dok je trgovina u padu 4-5 posto, a ugostiteljstvo i turizam 50 posto, evidentno je da je najpogođenijim segmentima bilo potrebno osigurati dodatnu pomoć.”
“Sada smo stavili u funkciju i mjeru skraćenog radnog vremena. Plan nije financirati je iz grantova EU nego iz zajmova programa SURE.”