Kao strani investitor koji ovdje već posluje, Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Grupe, smatra da je prednost Hrvatske kvaliteta radne snage, ali poručuje da još treba uložiti u obrazovanje ljudi i imati ambicioznije ciljeve. - Nikada nisam vjerovao da hrvatski skijaš može pobijediti sve austrijske skijaše, a to se dogodilo. Što možete u sportu, možete i u biznisu - rekao je Treichl na forumu o mogućnostima investiranja i poslovne suradnje prilikom posjeta švedskog kraljevskog para Hrvatskoj i Ericsson Nikola Tesli. Za Jutarnji list govori o svom viđenju Hrvatske, ali i poslovanju grupacije kojoj je na čelu.
Ulaganja iz inozemstva
U usporedbi s drugim zemljama regije u kojima poslujete, što u ovom trenutku vidite kao specifičnost Hrvatske?
- Mislim da Hrvatska ima mnogo šansi, s obzirom na to da već ove godine može računati na milijardu eura iz strukturnih fondova Europske Unije, a od 2014. do 2020. može primiti gotovo 14 milijardi eura, što čini vrlo značajan dio BDP-a zemlje. Trenutačno jako malo zemalja u EU ima mogućnost primiti toliko novca u odnosu na svoj BDP. Imati mogućnost financiranja, međutim, nije dovoljno, priliku treba iskoristiti. Treba znati koje projekte želite financirati, koliko će toga ići i infrastrukuru... Usto, riječ je o vrlo kompliciranoj proceduri, ima mnogo administrativnog posla. Neke zemlje vrlo dobro koriste fondove EU, ali ima i onih koje u tome ne uspijevaju. Nadamo se da će ih Hrvatska dobro iskoristiti. Hrvatska ima vrlo malo investicija. Ima velik broj vrlo uspješnih komapnija, ali su joj potrebne investicije iz inozemstva, kao Poljskoj ili Slovačkoj.
Bolji od konkurencije
Zato postoje neki preduvjeti?
- Dobit ćete investicije imate li dobre uvjete. Hrvatska mora biti svjesna da treba stvoriti atraktivne uvjete i okruženje za ulaganje. Dakako, treba imati i prave ljude koji će to prodati. Treba znati i da ima mnogo konkurencije i da će idućih pet do 10 godina vladama biti isto kao i biznisu: imati dobar proizvod ne pomaže mnogo ako ga ne znate prodati. On mora biti bolji od proizvoda vaše konkurencije i morate imati nekoga tko će ga prodati. Vlade koje to učine imate će i najveći prosperitet u idućih 10 godina. Kao i u slučaju bankarske ili neke druge industrije: vlade koje rade dobro imat će dobar rezultat, a koje rade loše, loše će i proći. Nadamo se da će Hrvatska raditi dobro, to je vrlo važno tržište za Erste grupu.
Što tu mogu učiniti banke?
- Mi možemo biti dobar partner. Uz Erste, tu su i druge banke koje mogu puno učiniti, UniCredit, Societe Generale koja ima mnogo iskustva u financiranju infrastrukture.
Političari se žale da banke ne žele odobravati kredite i tako potaknuti oporavak, a banke kažu da nema dobrih projekata koje bi podržale. Tko je u pravu?
- Političari su uvijek u pravu.
Kako ste vi zadovoljni poslovnim rezultatima koje ste ostvarili?
- Prošla godina bila je teška i relativno smo zadovoljni temeljnom dobiti od 843 milijuna eura, što je mnogo bolje nego 2011. No, kako imamo mnogo jednokratnih efekata, konačni je rezultat nešto manji od 500 milijuna eura i to baš nije zadovoljavajuće. Ovo je vrlo teško razdoblje za nas jer ekonomija u srednjoj i istočnoj Europi ne raste osobito i nema mnogo ulaganja, iako su kamatne stope niske. Prošlu godinu iskoristili smo kako bismo ojačali kapital i likvidnost. Oni su u Erste grupi vrlo snažni i spremni za financiranje kompanija i investicija kada će za tim biti potrebe. Nadamo se da će vlade zemalja, osobito u srednjoj i istočnoj Europi, poduzeti prave mjere i stvoriti klimu u kojoj će poduzetnici, male i srednje kompanije ponovo investirati.
Dva efekta
Imate li namjeru povlačiti kapital iz Hrvatske?
- Naša je politika zadržati kapital. Erste banka u Hrvatskoj jedna je od najbolje kapitaliziranih u našoj grupi. U usporedbi s drugim zemljama regije, Hrvatska najbolje stoji u smislu kapitaliziranosti.
Trend razduživanja ipak je prisutan?
- U Hrvatskoj postoje dva efekta. Jedna austrijska banka mora se razduživati zbog nekoliko razloga i trenutačno ne može imati mnogo poslova. Drugi je razlog što postoji trend razduživanja u sektoru brodogradnje. Međutim, ukupno gledajući, razduživanje u Hrvatskoj je znatno manje nego u bilo kojoj zapadnoeuropskoj zemlji. Zato se Hrvatska ne bi trebala žaliti da banke nisu spremne investirati. One imaju dovoljno kapitala za financiranje dobrih projekata u privatnom i javnom sektoru.
HNB je bankama najavio oštrije uvjete izdvajanja rezervacija za potencijalne gubitke. Kako vi na to gledate?
- Mislim da je HNB napravio vrlo dobar posao. Hrvatski bankarski sustav vrlo je zdrav u smislu kapitaliziranosti i likvidnosti. Jedina slabost koju ima, u usporedbi s drugim zemljama u Europi, jest relativno niska pokrivenost loših kredita i ona mora biti poboljšana. S tim se slažu sve banke i sada je sve to samo pitanje vremena i procedure.
Prema nekim interpretacijama, u vezi s tim ima dosta neslaganja?
- Postoje različiti pogledi na proceduru i tajming, ali ne bih rekao da je riječ o neslaganju jer centralna banka uzima u obzir naša stajališta i vjerujem da će odrediti pravu strukturu.
Možete li biti malo konkretniji?
- Mogao bih, ali ne želim. Sve će biti u redu.
Što vi mislite, kada možemo očekivati završetak krize i početak pravog oporavka ekonomije?
- Koliko ja znam, nema velike ekonomske krize koja je trajala duže od 10 godina. Ova sada traje više od pet, gotovo šest godina. Znači, više od 50 posto toga je iza nas.
‘Šokiralo me rješenje političara za Cipar’
Za europski bankarski sustav novost je rješenje ponuđeno za Cipar, a podrazumijeva oporezivanje depozita. Što će to značiti za sustav?
- Prije tri godine lideri EU rekli su da će u svim zemljama Unije depoziti do 100.000 eura biti zajamčeni. To je spriječilo navalu na šaltere i pomoglo stabilizaciji u bankarskom sektoru. Sada isti političari sjedaju za stol i razmatraju hoće li garantirati depozite u Cipru ili će dio uzeti. To je vrlo nesretno rješenje jer dramatično smanjuje povjerenje u financijski sustav. Bio sam šokiran zbog toga. Ako daš obećanje, ne možeš ga prekršiti, ni diskutirati o tome.
Kako vidite bankarski sustav u idućem desetljeću?
- Generalno, mislim da su mjere poduzete da bi se povećali kapital i likvidnost - dobre, ali neke nisu dobre. Posuđivanje malim i srednjim poduzećima nije dovelo do krize, stvaranje loših kredita jedan je od efekata, ali to je normaln dio bankarstva, uvijek ima dobrih i loših kredita. Kriza je počela zato što su banke bile u mogućnosti stvoriti rizik i upakirati ga u proizvode koje nitko ne razumije. Ne vidim da je to zaustavljeno.