NAJTRAŽENIJI POSLOVI U VRIJEME KRIZE

Želite raditi? Fali liječnika, kuhara, konobara i - berača jabuka!

Deficit na tržištu rada jednim dijelom nastaje jer države nisu osmislile plan za potrebe tržišta
 Damir Glibušić/CROPIX

ZAGREB - Većina europskih država i dalje pati od ozbiljnog manjka radne snage u pojedinim sektorima tržišta rada, neke od njih u specijaliziranim resorima, pa tako Britaniji trenutačno nedostaje ovčara za šišanje ovaca i baletana, Španjolskoj učitelja džuda, Danskoj kiropraktičara.

Sezonske potrebe

Kao i u svim zemljama EU, tako i u Hrvatskoj među najdeficitarnija zanimanja spadaju liječnici i medicinske sestre, kao i IT stručnjaci ili inženjeri strojarstva, a zbog sezonskih potreba u turizmu u prvih 7 mjeseci prema podacima portala MojPosao najviše su se tražili trgovci, konobari i kuhari. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je u prvoj polovici godine najviše slobodnih radnih mjesta bila za jednostavna zanimanja (fizičke poslove) - od 68.795 slobodnih radnih mjesta, takvo je bilo 19.021, a traženi su bili i trgovci (19.356 mjesta), obrtnička zanimanja (8497) itd.

Mekše kvote

Pojedina su zanimanja u Europi tražena jer Europljani jednostavno odbijaju raditi, po njihovim standardima, slabije plaćene poslove, ali i zbog propusta državnih strategija da osmisle plan za buduće potrebe svojih tržišta rada. Osim globalne nestašice liječnika i inženjera, nacionalna tržišta rada oskudijevaju i u vrlo specifičnim zanimanjima - u Britaniji nedostaje ovčara za škotske farme i baletana, Španjolskoj instruktora džuda i aerobike, Švedskoj vodoinstalatera, kuhara i upravljača kranovima, Danskoj kiropraktičara, babica i učitelja glazbe, a Nizozemskoj zlatara, farmaceuta, dvosječa i vozača kamiona.

Presudna cijena rada

Sanja Crnković Pozaić, direktorica konzulatntske tvrtke BIT Hrvatska, kaže kako je i u Hrvatskoj cijena rada presudna i da zbog nje postoji potreba za pojedinim zanimanjima iako je na burzi rada velik broj ljudi. Stručnjaci iz Hrvatske zbog boljih uvjeta odlaze u inozemstvo, a za poslove poput berbe jabuka i drugih radova u poljoprivredi postoji potreba za uvozom radne snage. Crnković Pozaić kaže da se nezaposlenom koji od HZZ-a prima naknadu teško odlučiti za, primjericu, berbu jabuka.

Ako bi legalno radio na ugovor, primjerice, 30 ili 40 dana, izgubio bi pravo nekoliko mjeseci na naknadu s burze, zbog čega bi nekoliko mjeseci bio bez prihoda. Zbog toga velik broj ljudi ne želi raditi sezonske poslove jer hrvatski sistem nije dobar, kaže Crnković Pozaić. Ona smatra da je potrebno omekšati zakone za uvoz radne snage, a slično je i u EU, gdje je veći dio država odlučio omekšati imigracijske kvote kako bi osigurao dovoljan broj radnika za deficitarna zaposlenja.

Velika Britanija uvozi baletane

Velika Britanija svoju imigracijsku kvotu misli zadržati na postojećoj razini, što zabrinjava neke poslodavce. Louise de Winter, direktor Britanske nacionalne kampanje za umjetnost, rekao je da će britanske plesne trupe i orkestri nenadoknadivo izgubiti ako se imigracijske kvote ne promijene. - Ako Royal Ballet ne može zaposliti neki novi talent iz inozemstva zbog postojeće imigracijske politike, taj će talent jednostavno otići u neku drugu državu koja nema takve restrikcije i to je to - britanska umjetnost gubi ga zauvijek - rekao je de Winter. ( G. An. i M. K.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. svibanj 2024 01:33