Dramatičan pad prijevoza robe na hrvatskim željeznicama: ‘Stanje bi se moglo još i pogoršati‘

U prva tri mjeseca ove godine željezničke cargo tvrtke koje posluju u Hrvatskoj prevezle su 1,35 milijuna tona, odnosno 30 posto manje robe nego u istom razdoblju prošle godine, objavio je nedavno Državni zavod za statistiku. To je dramatičan pad prijevoza robe koji su osjetili svi prijevoznici na tržištu. Na pad prijevoza utjecalo je nekoliko faktora – smanjenje industrijske proizvodnje, značajan pad prijevoza žitarica koje čine najveći tržišni udio u željezničkom prijevozu te česti, neprekidni zatvori pruga, koji su se znatno povećali u odnosu na 2024. godinu.

Primjerice, u prvom kvartalu ove godine zabilježeno je 19 dana s neprekidnim zatvaranjima pruga na koridoru RH2 (Rijeka–mađarska granica), u odnosu na sedam dana u istom razdoblju prošle godine. Na pad prijevoza željezničkom infrastrukturom utječu i okolnosti u susjednoj Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji. Tako su u Sloveniji najavljeni veliki radovi na pruzi u drugom dijelu godine, što će značajno ugroziti prijevoz robe prema luci Koper i Italiji.

Zapelo pet hrvatskih megaprojekata teških 800 milijuna eura

Ovi negativni trendovi u željezničkom prijevozu robe ove godine proširili su se iz ostatka Europe u Hrvatsku. Prema podacima Eurostata, ukupni željeznički teretni promet u Europskoj uniji smanjio se još 2023. godine za 4,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Negativni trendovi nastavili su se i u 2024. godini. U 30 europskih zemalja zabilježen je pad od 0,7 posto u odnosu na isti period 2023., a europski sektor željezničkog prijevoza robe pao je za 1,3 posto u prevezenim kilometrima.

Primjerice, poljski nacionalni operator PKP Cargo zabilježio je pad prihoda od gotovo 19 posto, dok je neto gubitak za 2023. godinu dosegnuo 562 milijuna eura. Pad poslovanja nastavio se i u 2024. godini. Jedan od razloga velikih gubitaka poljskog prijevoznika jest ovisnost o prijevozu ugljena, koji se zbog klimatskih ciljeva sve manje koristi u europskoj industriji.

Slična je situacija i s češkim nacionalnim operaterom ČD Cargo, koji je prošlu godinu završio s gubitkom od oko 38 milijuna eura. Velike gubitke ostvario je i njemački cargo prijevoznik Deutsche Bahn Cargo.

Ovo je novi plan za nizinsku prugu do Rijeke

Kriza je u Hrvatsku došla nešto kasnije. Hrvatsko tržište željezničkog prijevoza u prvoj polovici 2023. bilježilo je rast od 7,8 posto. Tako je HŽ Cargo, vodeći hrvatski željeznički prijevoznik, ostvario dobit od 260 tisuća eura, a količina prevezenog tereta porasla je za tri posto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, podaci za drugu polovicu 2024., osobito posljednji kvartal, ukazivali su da se negativni trendovi iz Europe sele i u Hrvatsku. Ovakva situacija bila je očekivana, s obzirom na to da je Hrvatska malo i otvoreno tržište, gdje 85 posto prijevoza tereta čini roba u tranzitu.

Naši sugovornici upozoravaju da će se bez reformskih mjera i financijske potpore problemi zbog slabljenja potražnje, povećanih troškova i problema s infrastrukturom nastaviti i u ostatku godine. Stanje bi se dodatno moglo pogoršati ako se realiziraju neslužbene najave o povećanju cijena električne energije za vuču vlakova za 2026. godinu, što će dodatno smanjiti konkurentnost Hrvatske kao tranzitne rute.

Posebno se naglašava da je, za razliku od Hrvatske, većina europskih država subvencijama pomogla svoje prijevoznike kako bi premostile poremećaje na tržištu. Izostanak subvencija predstavlja dodatno opterećenje i ugrožava uspješnost poslovanja prijevozničkih operatera u Hrvatskoj, smatraju naši sugovornici.