Željko Rohatinski, ekonomski stručnjak i bivši guverner Hrvatske narodne banke nakon dugo se vremena oglasio prilikom predstavljanja svoje knjige 'Ogledi u realnom vremenu' (2000.-2014.) u izdanju EPH. S obzirom na neizvjesnost oko formiranja nove vlasti i velikih očekivanja od monetarne politike najviše je odjeknula poruka Rohatinskog o potrebi ekspanzivne monetarne politike koja bi trebala pratiti razvojno-restriktivnu fiskalnu politiku.
Bivši guverner koji je na čelu HNB-a bio od 2000. do 2012.godine, te je svojedobno bio proglašen i najboljim svjetskim čelnikom centralne banke, poručio je da u Hrvatskoj nisu u pravom trenutku provedene radikalne promjene. Hrvatska je zbog toga sedam godina tonula u ekonomsku i socijalnu krizu, dulju i dugotrajniju od većine zemalja EU iako je pritom ostala među rijetkim zemljama koje su uspjele sačuvati stabilnost bankarskog sustava kojeg nije trebalo sanirati novcem poreznih obveznika.
- Takvu sliku bitno ne mijenja niti aktivno oživljavanje izvozne potražnje niti blagi rast BDP-a, ne samo zbog niske baze nego i zbog toga što su praćeni padom zaposlenosti i pojavom deflacije. Sve to pokazuje da se u sustavu još uvijek ne formiraju dovoljno snažni impulsi budućeg održivog ekonomskog rasta - poručio je Željko Rohatinski.
U takvim uvjetima ključno je pitanje, dodaje, kako povećanjem konkurentnosti povećati zaposlenost i proizvodne kapacitete i to u uvjetima fiskalnih ograničenja i skupih izvora financiranja. No, iako su odgovor na to pitanje strukturne reforme javne uprave, obrazovnog sustava i tržišta rada bivši guverner HNB-a tvrdi da to više nije dovoljno.
- Nije dovoljno ne samo zbog toga što te reforme iziskuju relativno dugo vrijeme prije nego što se očituju njihovi konkretni rezultati nego i zbog toga što je u sedam godina krize hrvatska ekonomija financijski devastirana, a hrvatsko društvo socijalno eutanizirano i nema vremena čekati rješenja na dugom štapu - ističe Rohatinski.
Iako bi privatni sektor, na koji danas otpada oko 80 posto hrvatske ekonomije, trebao biti oslonac boljeg i bržeg budućeg rasta i razvoja Željko Rohatinski upozorava da je taj sektor lani imao 14 posto nominalno manje prihode nego 2008.godine. Nadalje, obaveze su u isto vrijeme povećane 15 posto, kapital je smanjen 11 posto, a zaposlenost manja 20 posto. Oko trećine poduzetničkih kredita pritom se klasificira lošima pa je jasno da samo privatni sektor ne može u kratkom roku odraditi veliki kvantitativni i kvalitativni skok.
- Zbog toga je, po mom mišljenju, potrebna proaktivna politika države, a ona bi trebala biti kombinacija umjereno-restriktivne ili razvojno-restriktivne fiskalne politike s naglaskom na promjeni u strukturi rashoda kako bi se pružio snažniji poticaj otvaranju novih radnih mjesta i investicija u privatnom sektoru te razumno ekspanzivne monetarne politike koja bi osnažila takvo djelovanje fiskalne politike - poručio je Željko Rohatinski.
Prema njegovim riječima takav tip politike pokušao se parcijalno primjeniti 2010. i 2011.godine, međutim pokazalo se da ne postoji konsenzus glavnih aktera.
- Taj primjer potvrđuje za mene važnu tezu da naš suštinski problem nije toliko u sferi znanja koliko u sferi društvene odgovornosti i spremnosti na preuzimanje ruizika. Sve su to elementi po kojima bi se naša budućnost trebala razlikovati od naše prošlosti - kazao je Rohatinski kojeg su na jučerašnjem predstavljanju knjige koja je okupila brojne ekonomske stručnjake.
Na predstavljanju su bili i aktualni guverner HNB-a Boris Vujčić te akademik Zvonko Kusić.
Knjigu "Ogledi u realnom vremenu (2000.-2014.)" recenzirala jeprofesiorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov.
- Da nije bilo Željka Rohatinskog u pravo vrijeme na pravom mjestu Hrvatska bi doživjela pravu financijsku krizu - zaključila je Ivanov koja ističe da knjiga krolološki oslikava obilježja hrvatske ekonomije u posljednjih 15 godina, tijekom kojih je Rohatinski kroz dva šestogodišnja mandata guvernera aktivno sudjelovao u donošenju odluka središnje banke pa preuzima odgovornost za sve dobre i loše poteze.
Devalvacija nije opcija za Hrvatsku
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ponovio je da bi trebalo što prije formirati novu vladu. Neizvjesnost oko nove Vlade zasad, dakle u kratkom roku neće negativno utjecati na gospodarstvo, pojasnio je Vujčić.
- Uvijek je dobro imati što prije formiranu Vladu i jasne signale o budućoj politici Vlade iz dva razloga. Jedan je taj da u situaciji kada je ponovo počeo rast on je još uvijek fragilan. Drugi je da jasne signale o budućoj politici vlade treba dati i zbog kredibiliteta na tržištima, kao i kredibiliteta domaće poslovne javnosti. Što dulje traje neizvjesnost javljaju se špekulacije o mogućim politikama koje isto mogu negativno utjecati na percepciju države na tržištima, bilo deviznom ili na tržištu javnog duga - poručio je Vujčić.
Budući da se u ovoj fazi nagađa o eventualnim potezima nove vlasti, guverner HNB-a poručuje da bi devalvacija koju neki spominu bila štetna za Hrvatsku jer je većina duga vezana uz euro.
- Nakon onog što se dogodilo sa švicarskim frankom svakom bi trebalo biti jasno što znači značajna deprecijacija odnosno devalvacija domaće valute prema valuti u kojoj je denominiran strani dug. Značajno povećanje duga s negativnim konsekvencama i recesijom, dakle padom BDP-a. To zato za Hrvatsku nije opcija - kazao je Vujčić.