Sistematski pregled u trajanju od 10 do 25 minuta, cijepljenje protiv zaraznih bolesti od pet do 12 minuta i vađenje krvi od jedne do tri minute samo su kap u moru vremenskih normativa predviđenih Planom i programom mjera zdravstvene zaštite, koji je do prije nekoliko dana bio na javnom savjetovanju.
Svoje negodovanje izrazile su gotovo sve komore, stručna društva, udruge i sindikati, a na sam dokument stigle su čak 203 primjedbe. Generalni je zaključak sugovornika da će biti više štete nego koristi i da, suprotno ministrovim tvrdnjama da je cilj da pacijent bude u fokusu, on, zapravo, neće imati nikakvo vrijeme s liječnikom, a samim time past će i kvaliteta rada.
- Ovo nije rad struke. Netko je uzeo prethodne podatke i napravio raspon, s jedne strane smanjio prosječno vrijeme za trećinu, a s druge povećao. No, broj pacijenata koji bi se trebali pregledati odnosi se na najmanje predviđeno vrijeme - kaže predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit.
U pitanju su životi
Primjerice, ako je za UZV srca propisano od 20 do 45 minuta, koliko bi trebala pogledati pacijenata?
- Realno, u radnom bih danu napravila 17 ili 18, a ako se gleda prema najmanjem vremenu to je 24 ili 25. Ili ću brzati i ne odraditi posao dobro ili neću stići odraditi - odgovara Šmit.
Kao primjer uzima i citologiju, gdje se na mikroskopu gleda ima li netko tumor ili nema.
- Preozbiljno je to da bi se nečijim životom baratalo u minutama. Ako ministar Beroš može u dvije minute očitati CT, neka se onda zaposli na radiologiji - smatra Šmit. I obiteljska medicina je nezadovoljna. Predsjednica KoHOM-a Nataša Ban Toskić tvrdi da prema izračunima ispada da trebaju raditi 17 sati dnevno.
- Ovo je sve napravljeno planski, da nas se opet izigra. Bez ikakve obavijesti pušteno je u javnu raspravu usred ljeta i to na najkraći mogući rok. Bez ikakvih konzultacija - tvrdi Ban Toskić.
Nerealno i iracionalno
Iako se tek danas očekuje da će Hrvatska liječnička komora poslati svoje primjedbe, neslužbeno za Jutarnji kažu da nisu zadovoljni. U Komori tako smatraju da je potpuno nejasno tko je izradio dokumente s obzirom na to da nikoga iz struke tko se time bavio ne znaju. Napominju da postoji zapis samo o jednoj radnoj skupini, koja sadržava pravnike, liječnike koji rade u Ministarstvu i jednog stomatologa, dakle, nikoga od stručnih društava.
Nadalje, nigdje nisu navedeni kriteriji koji su bili uvršteni za izradu vremenskih normativa, a i u dokumentu ne postoji ništa od normativa za stacionarno liječenje. Stoga HLK smatra da uvođenje raspona vremena može samo naštetiti jer je s rasponom od do nemoguće planirati i naručivati pacijente.
Najnoviji Plan i program mjera zdravstvene zaštite 2023. - 2026., u sklopu kojih su predloženi vremensko-kadrovski normativi, dokument je koji je potpuno neprimjeren stvarnom stanju u zdravstvenom sustavu jer uopće ne uzima u obzir cijeli niz problema s kojima se danas bore svi zaposleni u zdravstvenom sustavu i kao takav je neprimjenjiv, smatra Hrvatski liječnički sindikat.
- Tablice su, očigledno, prepisane iz onih starih, po principu ‘copy-paste‘, a takav način rješavanja problema HLS ne može prihvatiti. Ako baš u svakoj tablici i baš za svaku specijalizaciju treba mijenjati više od 75 posto predloženog teksta, očigledno je da dokument ne valja! - smatraju u HLS-u.
Kao glavne primjedbe navode da su vremenski normativi postavljeni u rasponu minimalnog i maksimalnog vremena potrebnog za obavljanje nekog specifičnog postupka, pri čemu je potrebno vrijeme definirano potpuno nerealno i iracionalno.
- Osobito je to vidljivo u normativima za kirurške struke, gdje je za neke jednostavnije operacije predloženo mnogo više vremena nego za postupke koji su puno zahtjevniji i za koje treba znatno više vremena - pojašnjavaju.
Ovo je ‘živi‘ dokument, pa je podložan promjenama
Medicina nije matematika, zato su Planom i programom mjera zdravstvene zaštite dali orijentire i popisali sve usluge koje se rade u javnom zdravstvu, rekao je ministar Vili Beroš osvrćući se na brojne kritike struke.
- Smatram irelevantnima te rasprave. Naime, kada se nešto komentira, važno je uzeti u obzir sve aspekte. No, čini se da neki ne rade tako. Uzimaju samo najmanje vrijeme, a ne cijeli raspon. Istina je da smo smanjili, ali i povećali u istome, pa nije u redu da se uzima samo jedan element - smatra Beroš i dodaje da su sve napravili kako bi pacijenta stavili u fokus.
Za nekog pacijenta, kaže, trebat će više od prosječnog vremena za neki postupak i ti su intervali zato i napravljeni.
Na kritike da dokument nije radila struka odgovara da to nije točno.
- Ni ja kao ministar niti ekonomisti i pravnici ne rade na ovome. Iznjedrila ga je struka još 2019., a ovo je revizija. Stoga ne mogu ni elaborirati vremena, ali kao liječnik neurokirurg mogu reći da za neke pacijente trebam više, a za neke manje vremena - kaže.
Sada se, dodaje, izvlači njegova izjava u kojoj je karikirao da mu za očitanje CT-a trebaju dvije minute.
- Očitanje CT-a uopće nije moj posao, ja ga samo pročitam - kaže Beroš.
Još kritika bilo je upućeno iz primarne medicine, čiji zaposleni kažu da bi prema novom pravilniku trebali raditi 17 sati dnevno.
I za to kaže da nije tako.
- Kada bi svi pacijenti bili nezahtjevni, ispada da bi liječnici radili više, ali ako nisu takvi, radit će s manje pacijenata - zaključio je.
Smatra i da dokument nije tu za kontrolu rada liječnika te da HZZO ima svoje osnove za ugovaranje, tako da ova tema nije relevantna.
- Ovo je živi dokument, nije Biblija, pa je podložan promjenama. Kako budu dolazili novi postupci, dodavat ćemo ih. Poslan je svima i čekamo još Hrvatsku liječničku komoru za sugestije, a sva 203 komentara detaljno će se proučiti - zaključuje ministar.
Predložene norme u zdravstvu:
Gastroskopija
10- 25 minuta (prije 20 minuta)
Kolonoskopija
22- 56 minuta (prije 45)
Ultrazvuk gornjeg abdomena
10-25 minuta (prije 20 minuta)
Sistematski pregled za dijete
10-25 minuta
Cijepljenje protiv zaraznih bolesti
5- 12 minuta
Vađenje krvi
1-3 minute
Sistematski za dojenče
5-37 minuta
Izdavanje izvještaja za bolovanje
1-3 minute
Ispričnica za školu
1-3 minute
Prvi pregled kod obiteljskog doktora
10-30 minuta
Ispiranje uha
8-10 minuta
Zamjena stome
7-18 minuta
Angiosonografija vratnih arterija
7- 18 minuta
Drenaža hematoma ili ciste 30-75 minuta
Operacija desne klijetke srca
120-300 minuta
Duboka venska trombektomija
60-150 minuta
Reakcije liječničkih udruga
Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a
- Opsežni dokument napravljen je bez ikakve konzultacije sa strukom te je stoga potpuno pogrešan i neprihvatljiv. Kada ukalkuliramo vrijeme predviđeno dokumentom za pacijenta i broj pacijenata koje moramo pregledati, ispada da naš radni dan treba trajati 17 sati.
Renata Čulinović-Čaić, predsjednica HLS-a
- Postavlja se pitanje tko je radio dokumente. U istima su navedeni postupci koji se više ne provode, stoga je zaključak da se stari dokument samo prepisao i da su se izmijenili vremenski normativi koji ne prate broj pacijenata. Sindikat i struka se ne slažu s ovim.
Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a
- Normativi su nespojivi sa stvarnošću, a izjava ministra Beroša je nevjerojatna. Ako za dvije minute može očitati nalaz, neka se zaposli na radiologiji i to radi. Za tren bi nestale liste čekanja, samo me zanima bi li stavio svoje ime i potpis i stajao iza dijagnoze.
Vikica Krolo, HLK
- Tijekom današnjeg dana komora će poslati primjedbe. Smatramo da se ne smiju davati okvirna vremena za preglede nego prosječna, jer je ovako nejasno kako naručiti pacijente. Osiguravatelj bi mogao gledati po najmanjoj predloženoj minutaži, što će stvoriti kaos i velika čekanja pacijenata.
Vlaho Brailo, predsjednik društva za oralnu medicinu i patologiju
- Navedenim planom predviđeno je 336 prvih pregledate 784 kontrolna pregleda po timu mjesečno, što ukupno čini 1120 pregleda po timu mjesečno. Nije jasno kako je utvrđen broj optimalno provedenih postupaka za bilo koji od postupaka.
