ZAGREB - Suša u Argentini, poplave u Australiji i Brazilu, požari u Rusiji, globalno zatopljenje i burzovni špekulanti lansiraju cijene hrane u visine, a svijet, pogotovo njegov siromašniji dio, u gladovanje.
Tako glase posljednje katastrofične prognoze potaknute žestokim rastom cijena osnovnih prehrambenih proizvoda: ječam je u godinu dana, od siječnja lani do ovoga tjedna, porastao sa 112 na 210 eura po toni, pšenica sa 120 na 250 eura, kukuruz sa 136 na 232... Time se te cijene vraćaju na razine iz 2008. godine. Prema podacima UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu, cijene hrane su na rekordnoj razini u posljednjih 20 godina. Skupa hrana povod je neredima u Alžiru, rastuća cijena luka izazvala je napetosti između Indije i Pakistana, a u Šri Lanki vojska kupuje povrće preko granice i prodaje ga u glavnom gradu.
Skupo mlijeko
Dodatno je rast cijena na burzama potaknula i objava SAD-a da su im zalihe soje i kukuruza niže nego što su očekivali, da će im prinosi kukuruza biti niži, a potražnja za njim je povećana zbog proizvodnje biogoriva. Osim žitarica, trenutno je na europskom tržištu jako skupo mlijeko: litra je oko 40 eurocenti, premda je europska politika da mu cijena bude oko 26 eurocenti po litri.
Višak kapitala
Cijena hrane ove će godine biti svjetski, ali i hrvatski, problem broj jedan. Analitičari predviđaju da će u ovogodišnjoj inflaciji od 2,5 posto, koliko je nedavno prognozirala Hrvatska narodna banka, udio cijena hrane biti do dva posto. Svjetska banka proglašava cijenu hrane jednom od tri ovogodišnje najveće opasnosti za oporavak ekonomije.
Međutim, jesu li razlog poskupljenju samo klimatske promjene? Stipan Bilić, poznati hrvatski stručnjak za tržište hrane, smatra da nisu i da su cijene podivljale prije svega zbog špekulacija.
- Višak kapitala koji je pobjegao s tržišta nekretnina i vrijednosnica, jer je ono postalo nesigurno, prebacio se na tržište roba. Krive su tome i zapadne zemlje, koje su upumpavale milijarde u bankovni sustav kako bi ga spasile, a time su izazvale inflaciju - kaže Bilić.
Utočište špekulanata
On je uvjeren da će se cijene hrane smiriti jer niti jedna špekulativna groznica ne može dugo trajati. Tome bi mogle pomoći i namjere vodećih svjetskih burzovnih regulatora, koji razmišljaju o ograničenju trgovanja commodity ugovorima. Ti ugovori omogućuju da neku robu kupujete po cijeni koju očekujete na neki određeni datum, a oni su najbolje utočište špekulanata. Najbolji je primjer slučaj s kakaovcem, kad je jedna kompanija zakupila svu proizvodnju, pa mu je cijena sa 1800 dolara po toni skočila na 3800 američkih dolara. A ništa se te godine nije posebno dogodilo s urodom kakaovca.
Trenutna kretanja na tržištu ne daju razloga za optimizam. I u Hrvatskoj se najavljuju ili već polako bilježe poskupljenja prehrambenih proizvoda.
U 2050. trebat će prehraniti 9,5 milijardi gladnih usta
Analitičari kažu da ako cijene hrane malo i padnu sljedećih mjeseci, dugoročni je trend njihova rasta. A razlozi su brojni: klimatske promjene, organičenje opskrbe vodom, urbanizacija... Jedan od najvećih krivaca po njima je rast potrošnje biogoriva koja povećava potražnju za žitaricama, što im podiže cijenu. S druge strane, populacija planeta će sa sedam milijardi u ovoj do 2050. narasti na 9,5 milijardi, a posebno će rasti broj stanovnika u velikim rastućim ekonomijama, poput Kine, Indije, Brazila, Indonezije... Stanovnici tih zemalja jesti će više i bolje, što znači da će svijet trošiti više mesa, koje intenzivno troši proizvodne resurse.
S druge strane, postoje i oni koji vjeruju da će same te zemlje, veći potrošači hrane, postati i veći proizvođači, pa nema razloga za paniku da će cijene hrane rasti sljedećih godina.