Predstavnici židovske i srpske nacionalne manjine i Antifašistička liga Hrvatske uputili su pisma gradonačelniku Milanu Bandiću i predsjedniku i zastupnicima Gradske skupštine sa zahtjevom da odbiju dodijeliti Nagradu Grada Zagreba redatelju Jakovu Sedlaru zbog njegova "glasnog, upornog i dubokog historijskog revizionizma".
Sedlarova revizionistička stajališta, ističe se u pismu, naročito su prisutna u njegovu prošlogodišnjem filmu "Jasenovac – istina", koji je izazvao zgražanje ovdašnje i međunarodne javnosti. U tom je filmu koncentracijski logor smrti prikazan kao radni logor te su "umanjene i obezvrijeđene žrtve Jasenovca, negiran Holokaust i genocid počinjen od ustaškog režima".
Sedlarov film "obiluje falsifikatima i lažima"
Sedlarov film, poručuju predstavnici Židova, Srba i antifašista, obiluje falsifikatima i lažima kojima se tvrdi da je pravi logor smrti u Jasenovcu nastao tek nakon Drugog svjetskog rata, o čemu ne postoje nikakvi dokazi.
"Dodjelom nagrade Grada, Skupština bi pokazala svoje slaganje s takvim opasnim stavovima i potakla jačanje historijskog revizionizma. Našu zemlju time bi se svrstalo među one u kojima fašizam jača i zabrinjava cijelu demokratsku Europu", kaže se u pismu koje potpisuju predstavnica židovske nacionalne manjine Grada Zagreba Sanja Tabaković, predsjednik Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj Ognjen Kraus, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Zagreba Saša Milošević.
Potpisnici podsjećaju da se odluka o nagradi donosi točno na dan kada su ustaše prije 72 godine započele uništavanje Jasenovca, a tri dana prije obljetnice proboja preživjelih logoraša.
"Iskreno se nadamo da ona neće biti dodijeljena čovjeku koji tvrdi da tog koncentracijskog logora zapravo nije bilo. To nije samo suprotno povijesnim činjenicama, već je suprotno moralnoj obavezi i povijesnoj odgovornosti da se zločin takvih razmjera i takva karaktera ne zaboravi i ne ponovi. Nagrađivanje čovjeka bez takva moralnog osjećaja i bez takve povijesne odgovornosti neminovno će biti shvaćeno kao legitimiranje onog što je zakonom zabranjeno - negiranje žrtava Holokausta i genocida", poručuju predstavnici židovske i srpske nacionalne manjine.
Antifašistička liga u otvorenom pismu gradskim zastupnicima podsjeća da je prije gotovo godinu dana podnijela kaznenu prijavu protiv Sedlara zbog "flagrantnih krivotvorina i laži iznesenih u njegovom dokumentarnom filmu 'Jasenovac – istina'".
Podsjećaju da se u filmu iznose "ničim potkrijepljene tvrdnje da su od 1945.–51. komunističke vlasti pogubile u Jasenovcu znatno više žrtava nego NDH od 1941.–45., prikazuju se pisma Pavelića Budaku koja su napisana za potrebe filma, a u stvarnosti ne postoje, prikazuje se slika 'Vjesnika' s velikim naslovom: 'Mnoge leševe iz Jasenovačkog logora Sava donijela do Zagreba'"...
U svijetlu navedenih i lako provjerljivih činjenica jasno je da se tu ne radi o pravu na drugačije mišljenje nego o namjernim podvalama i falsifikatima, nespojivim s elementarnom profesionalnošću i moralom. Dodjela nagrade Zagreba čovjeku koji se takvim podvalama i krivotvorinama služi bila bi sramota za Skupštinu grada i obezvrjeđivanje same nagrade, ističe se u pismu Antifašističke lige koje potpisuje Zoran Pusić.
Članovi Odbora za javna priznanja su Andrija Mikulić (predsjednik), gradonačelnik Milan Bandić, Ana Stavljenić Rukavina, Jelena Pavičić Vukičević, Romano Bolković, Aleksandra Kolarić, Josip Tica, Josip Petrač i Robert Balić.
Obrazloženje nagrade
U obrazloženju dodjele nagrade Sedlaru Odbor ističe da je "vrlo uspješno režirao 28 predstava u profesionalnim kazalištima i grupama u Zagrebu, Dubrovniku, Sarajevu, Novom Sadu, Somboru, Tuzli, Mariboru i Mostaru, koje su prikazivane u Europi i svijetu te producirao i režirao više od 70 filmova koji su prikazivani na mnogobrojnim festivalima i TV postajama".
Surađivao je, dodaje se , "s najboljim hrvatskim glumcima te nekim svjetskim zvijezdama (Martin Sheen, Nastassja Kinski, Armand Assante...)" i dobitnik je mnogih "hrvatskih i međunarodnih nagrada pa i nagrade za kulturu političkog dijaloga na svjetskom festivalu u Veneciji 2004. za film 'Jeruzalemski sindrom', koji je režirao sa sinom Dominikom".
U obrazloženju se podsjeća da se njegovih deset filmova nalazi u arhivu najpoznatijeg muzeja Holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu, dok su tri filma u Muzeju dijaspore u Tel Avivu te da je bio prvi hrvatski kulturni ataše u New Yorku (1996.-2000.).
Osim Sedlara ove su godine za Nagradu Grada Zagreba predloženi Auto Hrvatska d.d., akademik Josip Božičević, profesorica u Prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji (XV. gimnazija) Dubravka Brezak Stamać, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Mislav Grgić, specijalist ortopedije i traumatologije Robert Kolundžić, rektor crkve sv. Katarine i župnik crkve sv. Marka Vladimir Magić, sportaš i magistar kineziologije Marijo Možnik, predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač, akademski slikar Dimitrije Popović, Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, dekan Zdravstvenog veleučilišta Krešimir Rotim, Ivan Sikić i Zagrebačka filharmonija.
Sedlar odgovorio na optužbe: 'Ni u jednom filmu nisam poticao na mržnju'
Jakov Sedlar u utorak je, nakon negativnih reakcija na prijedlog Odbora za dodjelu priznanja da mu se ove godine dodijeli Nagrada Grada Zagreba, odbacio optužbe za revizionizam i poticanje mržnje podsjećajući na nekoliko činjenica koje, kako navodi, "svjedoče koliko su one monstruozne".
"Nikada, niti u jednome svome filmu ili javnom istupu, nisam poticao na mržnju, nikada nisam pokušao zatajiti bilo koji i bilo čiji zločin, nikada niti u jednoj primisli nisam rekao bilo što pozitivno o fašizmu. Fašizam (kao i komunizam) zla su koja samo bolestan čovjek može podržavati i promovirati", ističe Sedlar.
Podsjetivši da se u osam igranih i više od 70 dokumentarnih filmova bavio hrvatskim povijesnim temama te, uz ostale, snimio filmove o Stepincu, Paveliću, Titu, Tuđmanu, Kuhariću, Hrvatima i Srbima, ustašama, Jasenovcu, Domovinskom ratu i Gotovini, Sedlar ističe da je uvijek "koliko je bilo moguće, nastojao potaknuti rasprave o bolnim temama hrvatske povijesti kojih su se drugi moji kolege klonili, pri tome nikada ne želeći nikoga uvrijediti".
U nizu slučajeva, dodaje, "bio sam inicijator dijaloga i rasprava, nerijetko i žučnih, kada se radilo o novootkrivenim podacima koji su tijekom vladavine komunista bili skrivani sa svrhom da se pojedinci ili cijeli hrvatski narod optuže za genetski genocid".
Podsjeća i da se u međunarodnim projektima velikim dijelom bavio temama Izraela, njegovih značajnih ljudi, te, uopće, Židova kao naroda te da trenutačno radi na filmovima "Utakmica" (izrazelsko-američkoj koprodukciji o meču smrti koji je između nacista i logoraša odigran 1944. u Budimpešti) i "Protokoli sionskih mudraca" (dugometražni dokumentarni film o najpoznatijoj antisemitskoj knjizi).
Također podsjeća da ga je 1997. Organizacija Ujedinjenih naroda u New Yorku nagradila priznanjem "Harmony of Star" za promicanje različitih kultura te da je za film "Jeruzalemski sindrom" u kojemu sudjeluju Martin Sheen, Charlotte Rampling i Macualay Culkin, na festivalu u Veneciji 2004. dobio nagradu za poticanje kulture dijaloga u politici.
"Uvijek sam argumentima pokušavao reći što mislim o pojedincima ili o događajima o kojima su nam u doba komunizma servirani lažni podaci kao konačne i nepromjenjive istine. Smatram da je nekoliko mojih filmova potaknulo diskusije koje će, uvjeren sam, donijeti rezultate da se približimo istini kada su u pitanju, recimo, Tito, Stepinac, Jasenovac...", ističe Sedlar u odgovoru.
"Ono što velikosrpskoj komunističkoj bratiji, recimo, smeta u mome pokušaju da se dođe što bliže istini oko Jasenovca jest dokazana činjenica da je taj logor nastavio svoje djelovanje i nakon 1945., samo u tom poratnom periodu nisu ubijale ustaše nego Titovi komunisti. Ni u tome filmu nisam branio ili umanjivao bilo čiji zločin, samo sam potaknuo raspravu o svemu što se tamo dešavalo, ali bez ničim dokazanih tvrdnji da su tamo Hrvati pobili milijun Židova i Srba. Niti jedan zločin ne smije se zatajiti, bez obzira tko ga je počinio, to je moj stav kojega nisam rekao samo u tome filmu", ističe Sedlar.
Postavljajući pitanje zašto su se oko toga angažirale, kako ih naziva, "velikosrpske 'Novosti', opskurna 'Liga antifašista', nekakva inicijativa Zagreb je naš, Socijalistička radnička partija Hrvatske, te nekoliko srbijanskih portala", Sedlar uz ostalo tvrdi kako se njihovo djelovanje "temelji na negiranju svega što je hrvatsko (osim uzimanja 'ustaških' kuna iz hrvatskoga državnoga proračuna), te promicanju ideja jugoslavenstva i svega što je po Hrvate bilo negativno u totalitarnom Titovom komunističkom režimu", te "na svaki način žele oblatiti bilo koga za koga znaju da želi promicati istinu, a ne laži o hrvatskim ljudima i hrvatskoj povijesti".