Zdravstveni sustavi, uključujući i hrvatski, suočeni su s rastućim pritiskom kroničnih nezaraznih bolesti, dok istodobno tehnološki napredak otvara prostor za kvalitetnije liječenje i učinkovitije upravljanje sustavom, glavne su poruke konferencije Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) o trendovima u zdravstvu, pod nazivom „Trendovi u zdravstvu – izazovi i prilike“.
U fokusu su bile dvije ključne teme: sve veći teret kroničnih bolesti te uloga inovacija u modernizaciji zdravstvenog sustava. Izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić upozorila je kako se zdravstveni sustavi ubrzano mijenjaju pod pritiskom demografskih i epidemioloških trendova.
- Zdravstveni sustavi danas su pod velikim pritiskom, prvenstveno zbog rasta kroničnih nezaraznih bolesti, ali i zbog tehnološkog razvoja te promjena u potrebama pacijenata. To zahtijeva promišljen i dugoročan pristup upravljanju - rekla je.
Naglasila je pritom kako inovacije predstavljaju ključan alat za rješavanje javnozdravstvenih izazova, ali i da njihova primjena nije moguća bez stabilnog okvira.
- Inovacije doprinose kvaliteti zdravstvene skrbi i boljim ishodima liječenja, ali zahtijevaju i predvidiv regulatorni okvir te održive modele financiranja - istaknula je Doko Jelušić, dodajući kako se zdravstvene politike sve snažnije oblikuju i na razini Europske unije.
Poseban naglasak stavljen je na kronične nezarazne bolesti, koje čine najveći teret za zdravstveni sustav. Predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti Zrinka Mach upozorila je kako su loše životne navike jedan od ključnih uzroka takvog stanja.
- Kronične nezarazne bolesti predstavljaju najveće opterećenje za zdravstveni sustav, a velikim dijelom posljedica su nezdravih životnih stilova. Kada bismo više ulagali u prevenciju i rano otkrivanje bolesti, taj bi teret bio znatno manji - rekla je Mach.
Dodala je kako su preventivni pregledi ključni alat u borbi protiv bolesti koje često dugo ostaju neotkrivene. - Važno je da sustav aktivno poziva građane na preventivne preglede jer mnogi ne dolaze sami. Pravovremena dijagnoza i liječenje značajno smanjuju kasnije komplikacije, koje su i najskuplje za zdravstveni sustav - naglasila je Mach.
Istaknula je i kako moderna terapija i tehnologija imaju važnu ulogu u liječenju, ali bez ulaganja u prevenciju nema dugoročnih rezultata. S druge strane, predstavnici industrije istaknuli su snažan napredak u području inovativnih terapija. Predsjednica Vijeća upravitelja AmChama Rina Musić podsjetila je kako su inovativni lijekovi u posljednjem desetljeću donijeli značajne pomake.
- Inovativni lijekovi u posljednjih deset godina napravili su znanstvenu i tehnološku revoluciju. Hrvatska je u tom segmentu ostvarila određene pomake, što se vidi i u smanjenju smrtnosti od pojedinih bolesti, primjerice onkoloških - navodi Musić. Naglasila je kako daljnji napredak ovisi o kontinuiranom ulaganju, ne samo u terapiju, nego i u dijagnostiku i prevenciju.
- Ključ su tri elementa: prevencija, pravovremena dijagnostika i inovativno liječenje. Bez toga ne možemo govoriti o smanjenju smrtnosti i poboljšanju kvalitete života - poručila je Musić. Dodala je i kako se u nekim područjima već vidi pomak prema tome da se teške bolesti pretvaraju u kronična stanja.
- U pojedinim indikacijama, poput raka dojke, melanoma ili raka pluća, vidimo da se nekad smrtonosne dijagnoze sve više pretvaraju u kronične bolesti s kojima se može živjeti - zaključila je Musić.
Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš poručila je kako Hrvatska želi graditi zdravstveni sustav koji je dugoročno otporan, financijski stabilan i usmjeren na pacijente.
- Želimo zdravstvo koje je održivo i koje svojim pacijentima osigurava najbolju moguću skrb. U proteklih deset godina napravljen je značajan iskorak, osobito u području inovativnih lijekova, iako još uvijek u nekim segmentima zaostajemo za ostatkom Europe - rekla je državna tajnica.
Istaknula je kako su unatoč napretku i dalje prisutni izazovi, posebno kada je riječ o kroničnim i onkološkim bolestima, ali i naglasila važnost daljnjih ulaganja. - Vidimo pomake, primjerice u smanjenju smrtnosti od pojedinih onkoloških bolesti, no za daljnji napredak ključno je kontinuirano ulaganje u inovativne terapije, ali i u prevenciju i pravovremenu dijagnostiku - kazala je Bubaš.
Naglasila je i kako održiv zdravstveni sustav nije moguće graditi bez promjene pristupa. - Zdravstvo više nije samo pitanje liječenja, nego i otpornosti sustava. Moramo razvijati model koji se temelji na prevenciji, ranom otkrivanju bolesti i novim tehnologijama - poručila je Bubaš.
U panel-raspravi o kroničnim bolestima istaknuto je kako one predstavljaju najveći teret za zdravstvene sustave u Hrvatskoj i Europi te da odgovor mora uključivati jačanje prevencije, rano otkrivanje bolesti i bolju koordinaciju svih dionika. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak upozorio je da kronične nezarazne bolesti čine više od 80 posto mortaliteta u Hrvatskoj.
- Kardiovaskularne bolesti, rak, dijabetes i KOPB dominantni su uzroci smrtnosti, ali i najveće opterećenje za sustav i gospodarstvo - rekao je Capak. Naglasio je da su loše životne navike, poput pušenja, pretilosti, nepravilne prehrane i tjelesne neaktivnosti, iznad europskog prosjeka te da je upravo primarna prevencija ključ dugoročnog rješenja. Istaknuo je i važnost screening-programa, uz napomenu da je odaziv građana i dalje izazov.
Predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti Zrinka Mach naglasila je potrebu kontinuiteta skrbi i pravovremene dijagnostike.
- Osobe koje žive s kroničnim bolestima trebaju stalnu podršku sustava kroz cijeli proces liječenja - rekla je Mach, upozorivši da kašnjenje u dijagnozi često dovodi do komplikacija. Posebno je istaknula problem pretilosti, koja se još uvijek nedovoljno prepoznaje kao kronična bolest, ali i stigmu koja dodatno otežava pravovremeno javljanje pacijenata.
Željko Miličević, menadžer Eli Lilly, poručio je kako je nužan pomak prema proaktivnom modelu zdravstvene skrbi. - Moramo prijeći s reaktivnog liječenja na preventivnu medicinu - rekao je, naglašavajući ulogu industrije u razvoju terapija koje omogućuju rano otkrivanje ili sprječavanje bolesti.
Jurica Toth, menadžer Medtronic, istaknuo je važnost suradnje svih aktera kroz primjer liječenja fibrilacije atrija, gdje su koordinirani pristup liječnika, sustava, pacijenata i industrije doveli do smanjenja smrtnosti od moždanog udara. Sudionici su se složili da daljnji napredak ovisi o jačanju prevencije, većem odazivu na preventivne programe te boljoj integraciji tehnologije, edukacije i međusektorske suradnje.
Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol istaknuo je kako se u Bruxellesu ne vode samo rasprave, nego se paralelno donose konkretne mjere koje bi trebale dugoročno unaprijediti europski zdravstveni sustav, posebice u području inovacija, pristupa lijekovima i korištenja zdravstvenih podataka.
- Važno je naglasiti da se u Bruxellesu ne govori samo, nego se rade vrlo konkretne stvari koje će imati dugoročne posljedice vezane uz inovacije, upotrebu zdravstvenih podataka i pristup lijekovima - rekao je Sokol, upozorivši na dva ključna izazova: zaostajanje EU-a za globalnim tržištima u inovacijama te nejednak pristup lijekovima među državama članicama.
Dodao je kako se Europska unija sve više oslanja na uvoz aktivnih supstanci i generičkih lijekova, što predstavlja strateški rizik. - Ako ne reagiramo, za pet do deset godina mogli bismo postati ovisni i o uvozu inovativnih lijekova - upozorio je.
Kao jedno od rješenja naveo je Europski prostor za zdravstvene podatke, koji bi trebao omogućiti digitalizaciju i interoperabilnost zdravstvenih informacija.
- Pacijenti će moći pristupiti svojim podacima bilo gdje u EU-u, a liječnici će ih moći koristiti za bržu i kvalitetniju terapiju - istaknuo je Sokol. Posebno je naglasio i sekundarnu upotrebu podataka za istraživanja, uz očuvanje privatnosti pacijenata.
Govoreći o farmaceutskom zakonodavstvu, Sokol je poručio da se pojednostavljuju procedure i skraćuju rokovi odobravanja lijekova, uz zadržavanje visoke razine zaštite intelektualnog vlasništva. Istaknuo je i izmjene u javnoj nabavi lijekova, gdje cijena više neće biti jedini kriterij.
- Uvodimo pristup ‘made in Europe’ kako bismo ojačali europsku proizvodnju i smanjili ovisnost o trećim tržištima - rekao je Sokol.
Posebno je izdvojio i prijedloge za zajedničku nabavu lijekova među državama članicama, što bi, kako kaže, trebalo pomoći manjim državama u ranijem i povoljnijem pristupu terapijama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....