Češnjak i luk u jednakim količinama, vino i goveđa žuč te poriluk, sve pomiješano u bakrenoj posudi u kojoj ostaju devet dana, mogli bi postati lijek za liječenje kožne MRSA-e, opasne bakterije, koja nerijetko ne reagira ni na najsuvremenije antibiotike.
Radi se o tisuću godina starom lijeku kojim se u staroj Britaniji liječila infekcija folikula trepavica (ječmenac), a o kojem se ovih dana razgovaralo na britanskoj znanstvenoj konferenciji Društva za opću mikrobiologiju u Birminghamu. Znanstvenici smatraju kako bi vrijedilo pokušati stvoriti taj lijek u suvremenim uvjetima jer daje nadu za liječenje teških kožnih infekcija. Naime, MRSA- zlatni stafilokok inače je najteža bolnička infekcija koja godišnje diljem svijeta odnese više života nego AIDS.
Pravila higijene
Primjerice, u SAD-u godišnje od MRSA-e umire oko 5000 osoba, oboli čak 80.000. Procjena je također da se u zemljama EU godišnje registrira 171.000 slučajeva, a istodobno antibiotici su zbog rezistencije sve manje učinkoviti, što znači da je tu infekciju sve teže liječiti. U Hrvatskoj se godišnje registrira oko 17.000 bolničkih infekcija od kojih bi do tridesetk posto mogla biti MRSA.
Mikrobiologinja prof.dr. Ana Stavljenić Rukavina kaže kako je riječ o tzv. uzorcima suspektinama na stafilokok. Ističe da se na razini EU tolerira 20 posto suspektnih uzoraka na stafilokok u bolničkim infekcijama, među kojima je MRSA, a kod nas se tolerira do 30 posto. Dodaje da je u suzbijanju tih teških infekcija vrlo važna higijena u bolnicama, a to znači da ušteda na sredstvima za čišćenje primjerice ne bi smjelo biti. Također se moraju maksimalno primjenjivati sva pravila higijene za zaposlene u bolnicma jer nažalost rezistencija na antibiotike sve je veća pa je i izlječenje neizvjesno. Voditeljica centra za praćenje rezistencija na aktibiotike, prof.dr. Arijana Tambić Andrašević kaže kako broj slučajeva MRSA-e u Hrvatskoj u padu i da se kreće oko 27 posto u bolničkim infekcijama.
Izvanbolnička infekcija
No, uz tu teško liječivu bolničku MRSA-u postoji i izvanbolnički oblik infekcije koji se pojavljuje na koži, ali i u nosu kod 30 posto potpuno zdravih osoba. Ova kožna MRSA može izazvati infekciju kože i potkožnog tkiva. Osobito su ugroženi dijabetičari kod kojih zbog loše cirkulacije dolazi do odumiranja kožnog tkiva. Kako je i ta vrsta infekcije također neosjetljiva na liječenje velikim dijelom antibiotika, svaka nada u nove mogućnosti mora se, kažu znanstvenici, provjeriti. U tom će smjeru ići i ispitivanje ovog tisuću godina starog recepta za lijek. I Prof.dr. Tambić Andrašević kaže kako je svaki novi učinkoviti lijek dobrodošao pa makr bio i za lokalnu uporabu liječenja kožnih infekcija.
Sterilizacija
Mikrobiologinje Freya Harrison i Christina Lee sa Sveučilištu u Nottinghamu kažu kako, primjerice, bakar ubija bakterije uzgojene u laboratorijskim uvjetima, ali nije poznato kako djeluje na stvarnu infekciju i kako sve te sastojke treba kombinirati da djeluju na liječenje čovjeka.
Dodaju također kako u miješanju “recepta” treba uzeti u obzir i različitost sorti povrća danas te onoga koje je raslo nekad. Problem je i sterilizacija “limenih posuda” pa su one u svom pokušaju stvaranja starog lijeka koristile staklene boce u koje su uronjene sterilne bakrene ploče. Najlakše je bilo doći do juneće žuči, kažu znanstvenice.
Nakon devet dana tekućina je ubila sve bakterije koje su na sebi imali poriluk i češnjak, što se zove samosterilizacija, objašnjava Fre-ya Harrison.
Tako dobivena tekućina testirana je na komadićima kože miševa inficiranih MRSA-om. Tekućina je ubila 90 posto bakterija.
Inače, vankomicin, antibiotik koji se koristi u liječenju MRSA-e, također liječi u istom postotku, navode znanstvenici. Zanimljivo je da svaki od tih sastojaka samostalno nema nikakvog učinka na bakteriju pa istraživači smatraju da treba dodatno istražiti zašto je taj tisućama godina star recept učinkovit.
Stari zapisi
Sličan su eksperiment pokušali izvesti 2005., ali Michael Drout s Wheaton Collegea kaže da se nakon devet dana čekanja da se češnjak, luk, poriluk, vino, žuč i bakar pretvore u lijek sve zapravo pretvorilo u sluzavu masu neugodna mirisa. Dodaje kako bi taj stari lijek, pokaže li se učinkovitim na ljudima, mogao pomoći i u liječenju infekcija stopala kod dijabetičara. To svakako ne bi bio prvi moderni lijek koji se temelji na starim zapisima. Naime, za liječenje malarije često se koristi artemizinin koji se izvorno spominje u starim kineskim zapisima.