Ako je vjerovati predizbornim istraživanjima i procjenama Instituta sinergije znanosti i društva , Hrvatsku čekaju najneizvjesniji predsjednički izbori u povijesti.
Naime, prema procjenama znanstvenika Dejana Vinkovića i njegovih suradnika s Instituta, koji su istraživanje radili ne prema anketama građana, nego prema rezultatima prethodnih izbora i socioekonomskim kategorijama, trenutačni predsjednik Ivo Josipović mogao bi tijesno pobijediti Kolindu Grabar Kitarović u drugom krugu, i to tek za dva do tri posto više glasova.
U prvom krugu Josipović bi, prema njihovu istraživanju, mogao osvojiti 44 posto glasova, a u drugom 52,9 posto, uz mogućnost pogreške od jedan posto.
INFOGRAFIKA (kliknite za uvećani prikaz)
To bi značilo da bi Josipović mogao odnijeti pobjedu s najmanjom razlikom u glasovima dosad, odnosno s obzirom na sve održane predsjedničke izbore od nastanka države.
KOLINDA KRENULA U KAMPANJU 'Završit ću posao koji je započeo Franjo Tuđman!'
Zadnji održani predsjednički izbori 2010., naime, donijeli su pobjedu Josipoviću u drugom krugu protiv Bandića, kada je kandidat lijeve koalicije osvojio premoćnih 60,3 posto glasova. Stjepan Mesić je pak svoj drugi mandat 2005. počeo sa 66 posto u drugom krugu protiv Jadranke Kosor, a prvi mandat nakon smrti Franje Tuđmana osvojio je u drugom krugu 2000., kada je pobijedio Dražena Budišu sa 56 posto glasova. Franjo Tuđman izbore je dobivao uvijek u prvom krugu. Na prvim predsjedničkim izborima 1992. godine osvojio je 56,7 posto glasova, a 1997. čak 61,4 posto glasova.
FOTO: IVO JOSIPOVIĆ O KOLINDI GRABAR KITAROVIĆ 'Koji to ugledni europski političar lupa šakom o stol?'
Ovo istraživanje rađeno je prvi put u Hrvatskoj, a u svijetu se takvi matematički modeli primjenjuju unatrag desetak godina. Znanstvenici su koristili različite podatke po gradovima i općinama kako bi došli do procjena. Upotrijebili su rezultate predsjedničkih izbora 2009., parlamentarnih izbora 2011., EU izbora 2014., razne komponente popisa stanovništva 2011., broj nezaposlenih prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te neto masu plaća i mirovina prema podacima Porezne uprave. Model su zasebno primijenili na šest različitih regija.
- Cilj našeg modela jest što preciznije odrediti postotak glasova koje će taj kandidat dobiti u prvom i potencijalno drugom krugu izbora. Razlog zašto je takav matematički model moguće kreirati krije se u vrlo čvrstim i sporo promjenjivim političkim stavovima većine birača u Hrvatskoj. Ti stavovi su u vrlo jakoj korelaciji s nizom socioekonomskih parametara koji opisuju biračko tijelo - kaže Vuk Vuković sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa.
Prema njihovim izračunima, Josipović će najbolje proći u regiji Istra i primorje, gdje bi u prvom krugu mogao osvojiti 66,3 posto glasova, a u drugom čak 73,3 posto. Najlošiji rezultat Josipović bilježi u Dalmaciji, gdje bi u prvom krugu osvojio 37,8 posto glasova, a u drugom 43,2 posto. Također, ni u Slavoniji ne bi pobijedio jer bi u drugom krugu osvojio 47,6 posto glasova, a u prvom 36,5 posto.
NAJMLAĐI KANDIDAT ZA ŠEFA DRŽAVE Uzgaja rijetko povrće, a privodili su ga već pet puta
Središnja i gorska Hrvatska također su naklonjenije desnici i tamo bi Josipović u prvom krugu osvojio 37,9 posto glasova, a u drugom 46,4 posto. Sjeverozapadna Hrvatska je naklonjena Josipoviću i tamo bi mu u drugom krugu dali 65,2 posto glasova, a zagrebačka regija s Gradom Zagrebom dala bi Josipoviću 52,9 posto glasova u drugom krugu.
MLADI MILAN KUJUNDŽIĆ Bio je roker i puštao kosu, nikada nije nosio kratke hlače, išao je na popravni iz tjelesnog...
- Josipović bi se trebao koncentrirati na regije gdje je predviđeno da će izgubiti za relativno malo, poput Slavonije i središnje Hrvatske, a manje sredstava i vremena trebao bi uložiti u Istri i na sjeveru, gdje je siguran. Kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar Kitarović trebala bi odustati od kampanja u Istri i na sjeveru, no zato bi mogla također pojačati kampanju u Slavoniji, ili u Zagrebu (ako uzmemo da Josipović tamo dobiva 53 posto, a ona 47 posto u drugom krugu) - zaključuje Vuković.
Komentar Jelene Lovrić: Kako pridobiti nezadovoljne
Nikad više potpisa i možda nikad manje sadržaja. Brojem kutija s podrškom svojoj predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović HDZ pokušava pokazati svoju premoć i sugerirati trijumf na skorim izborima.
Ali stotine tisuća potpisa koje su isporučili u Sabor služe samo reklamnom šušuru. Kao vojnički organiziranoj stranci HDZ-u takvi masovni poslovi nikad nisu bili problem. Svojedobno je i Andrija Hebrang bio rekorder s potpisima, pa svejedno, u drugi se krug izbora uopće nije uspio probiti.
HDZ-ova kandidatkinja pokušava uzjahati na val velikog nezadovoljstva aktualnom vlašću i negativne emocije kanalizirati prema predsjedniku Josipoviću. No, promašila je izbore i ciljanu funkciju. Najviše govori o onome o čemu je, sve ako i pobijedi, nitko neće pitati. Gospodarstvo nije posao predsjednika Republike. Njena kampanja ima još jednu stratešku grešku. Izazivači uvijek nude promjene, za razliku od kandidata koji se bore za drugi mandat. Kolinda Grabar Kitarović ne zagovara nikakve ozbiljne reforme. Samo bi uskočila u Josipovićeve cipele i lupila šakom po stolu.
Za Ivu Josipovića najveći su problem njegovi podupiravatelji. Iza njegove kandidature stoji grogirana i nepopularna vlast. SDP je u rasulu, koalicija jedva na okupu. Ali, za razliku od protukandidata, aktualni predsjednik - opet netipično! - nudi program promjena. I to tako dubokih kakve već skoro dvadeset godina nije zacrtala ni jedna hrvatska Vlada. No, njegov koncept ustavnih promjena javnosti je nedovoljno jasan. Njegov projekt Druge Republike najozbiljniji je paket promjena, kakav Hrvatska još nije imala. Ali pitanje je nije li to preambiciozno za jednu u pojam ubijenu naciju.