Gerilsko vrtlarstvo fenomen je koji nije zaobišao ni Zagreb. To se može vidjeti po (ne)namjernim akcijama urbanog vrtlarenja na javnim površinama koje građani čine na svoju ruku želeći ukazati na drugačije mogućnosti proizvodnje hrane, ekološke održivosti i uređivanja grada.
Naziv "gerila" dolazi iz vojne retorike i upućuje na stanoviti konflikt s mainstreamom, izjavila je Hini sociologinja s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Sara Ursić.
Konkretno, odnosi se na "zaposjedanje", u smislu sadnje ili uređivanja, područja koja nisu u vlasništvu vrtlara, kaže sociologinja s Filozofskog fakulteta Jana Vukić.
Njegovi ciljevi često uključuju brisanje čvrstih granica unutar zelenog urbanog prostora koji je ograničen na tradicionalne urbanističke elemente poput travnjaka ili...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....