S razlogom zovu ga i tihi ubojica jer ugljični monoksid bezbojni je plin bez mirisa i okusa, ne iritira sluznicu pa onda ne čudi da žrtve ne mogu na vrijeme reagirati. Zbog toga su smrtne posljedice za one koji su mu izloženi česte.
Razlog pogubnosti ovoga plina, čije su žrtve najčešće zimi , je što se pri udisanju veže uz hemoglobin jednako kao i kisik. No, ugljični se monoksid 150 do 300 puta lakše veže od kisika to znači da će nakon njegova udisanja 'istisnuti' zrak iz krvotoka pa će se žrtva zapravo ugušiti.
“Pri vezivanju CO za hemoglobin nastaje spoj karboksihemoglobin koji stvara hipoksiju odnosno nedostatak kisika potrebnog za rad svih organa. Naravno, težina posljedica udisanja CO ovisi o njegovoj koncentraciji u zraku”, objašnjava toksikolog Franjo Plavšić. Dodaje kako su oštećenja koja tako nastaju na primjerice mozgu velika i bez mogućnosti oporavka.
Koncentracija od samo 0,04 posto može biti smrtonosna ako joj je osoba dovoljno dugo izložena. Stručnjaci kažu da primjerice čak i sto puta manja koncentracija kod djelatnika koji rade u prostorima s raznim 'loživim' uređajima tijekom osam sati rada može izazvati glavobolju. Kad je koncentracija veća od 1 posto žrtva će se onesvijestiti već nakon nekoliko udaha a nakon nekoliko minuta će umrijeti.
Simptomi akutnog trovanja s CO uvelike su slični gripi. Naime, CO djeluje na središnji živčani sustav pa izaziva glavobolju, vrtoglavicu, grčeve a srce ubrzano rad dok je tlak povišen. Može doći i do zatajivanja rada drugih organa poput pluća, bubrega, odumiranja mišića, oštećenja srčanog mišića.