"Ja imam tetku koja nikada udavala se nije, svoju krštenicu ko zmija noge krije, tamo vamo, sve u svemu jednom rečju, kao Godoa ceo život čekam teču. Al' puče tetka kao grom iz vedra neba, shvatila je da joj ipak neko treba, svesna godina da ne može da bira, našla Kineza da je ženi zbog papira. Jer para ne, jer para nema nema, nema, nema, al' nije sića, brate petnaest somića", otpjevala je u studiju još 2004. makedonsko-srpska pjevačica Tijana Dapčević u svojoj "Zemlji snova", tek jednoj od rado slušanih pjesama u eteru splitskog Jadranskog radija, čiji su vlasnici i urednici odlučili srušiti sve glazbene barijere i u radijski program u srcu Dalmacije uvrstiti i prekogranične hitove s istoka.
Hit Tijane Dapčević doduše možda nije ponajbolji ogledni primjer glazbenih želja koje se, u terminu od 20 sati do ponoći, emitiraju dvaput tjedno u kontakt programu Jadranskog radija pod imenom Studentska večer, jer je riječ o pop pjevačici. Prije će biti da se, po želji jedne Maje i prijateljice joj Lucije ("možete li pustit' onu 'Leti se i bez aviona'"), po tko zna koji put 'zalomila' u jednom od posljednjih izdanja Studentske, u nizu narodnih i turbo-folk hitova u izvedbama Slavice Ćukteraš, Seke Aleksić, Šabana Šaulića, Svetlane Ražnatović Cece, Ane Nikolić, Nemanje Stevanovića, Dare Bubamare... Otkud oni u eteru Jadranskog radija?
Kako je grad Splitskog festivala, centar hrvatske zabavne glazbe, klapske pisme i ishodište prepoznatljivog dalmatinskog zvuka postao, kao uostalom i velik dio ostatka države, središte cajki i šund glazbe? Možda zato "jer para ne, jer para nema nema, nema, nema..." Ili je to ipak, bolje upitati sociologe?!
Radijski program, koji se u Splitu emitira na frekvenciji 104,1 MHz pod sloganom "prava morska priča" od rujna se, otkako se emitira Studentska večer sa željama slušatelja, tako dvaput tjedno zapliće u mrežu vlastite kontradiktornosti mahom nudeći, pod morskim sloganom i imenom, narodnjačku pop glazbu s područja Balkana i autentične cajke.
"Sve je to narodna glazba", reći će Slobodnoj Dalmaciji Kristijan Štengl, od prošloga kolovoza 75-postotni vlasnik Jadranskog radija, koji je većinske udjele kupio od dotadašnjeg vlasnika i direktora Davora Pekote, poznatog pjevača zadarske grupe Forum. S tezom o kontradiktornosti virovitički se poduzetnik, međutim, ne slaže. Vlasnik Radija Daruvar i Virovitica, odnedavno i riječkog Korza, i sam na svojim radio postajama u kontinentalnom dijelu Hrvatske radi novinarske poslove – voditelj je poljoprivredne emisije, snima reportaže i intervjue, vlasnik je virovitičke pivnice "Jelen" ("u njoj se se odvijaju razni programi, jer držimo do kulture i običaja u našem zavičaju"), a uz sve to se bavi i trgovinom i građevinom ("građevina je podrška radiju, jer se mediji ne mogu samostalno financirati").
- Ništa tu nije kontradiktorno. I u Virovitici i u Daruvaru na prvom mjestu njegujemo glazbenu kulturu našeg zavičaja. S istim žarom i namjerom kreiramo program Jadranskog radija u Splitu. Naravno da u noćnom programu ne puštamo neku drugu stranu glazbu nego smo se opredijelili za glazbu razumljivog karaktera. I onda tu imamo jako puno pjesama iz Bosne i, razumljivo, iz Srbije. Naša glazbena kultura jednostavno nema tu glazbenu proizvodnju da biste vrtili tako nešto. Takve je glazbe kod nas premalo - tumači nam Kristijan Štengl navodeći kako je svojoj uredničkoj ekipi na splitskom radiju rekao kako najprije treba poštovati glazbenu kulturu svog zavičaja, a to bi prvenstveno značilo dalmatinsku glazbu.
- Mi opušteniju, narodnjačku glazbu puštamo u večernjem kontakt programu. Možete je definirati kako god hoćete, ali većina radija u Hrvatskoj pušta stranu glazbu. Mi smo živjeli u jednom sustavu, ljudima je to ostalo u sjećanju, da vole i Nedeljka Bilkića i Harisa Džinovića i Anu Bekutu i Šabana Šaulića i Nedu Ukraden. Pa pogledajte "Lijepom našom" na HTV-u! Zašto bi onda dopustili da "Lijepom našom" hoda Neda Ukraden i svi ostali koje zovu, ako ćemo ići logikom da nekog nećemo puštati? A znate što je prije bilo?! Ranije se na Jadranskom vrtila strana glazba, koju ljudi dolje ni ne razumiju. Oni se, kao Jadranski radio, više nisu imali kome obratiti. Izgubili su identitet, jer vi ne možete nametnuti ljudima nešto što im nije u srcu – objašnjava Štengl otkrivajući kako je prošloga ljeta, preuzimajući Jadranski radio, najprije otišao na splitsku tržnicu u središtu grada i anketirao ljude želeći osluhnuti kakvu bi glazbu voljeli slušati na radiju.
- Što žele slušati na splitskom pazaru?! Većina ih želi čuti više klapa, domaće glazbe i glazbe s kojom su nekad živjeli. Eto vam hit liste sa splitskog pazara... Traže Bilkićevu "Krčmu u planini", "Nije kuća na prodaju“, Šabanov "Žal" i "Odlaziš, odlaziš", Džinovićeve "Pariške kapije", Miroslava Ilića "Božanstvena ženo", Deana i Sašu Matića... Ljudi se tamo itekako kuže u glazbu, znaju što žele slušati i naručiti. Mi smo radio koji pušta glazbu za slušatelje, oni su svojevrsni glazbeni urednici, a mi od njih živimo. I obraćamo se publici koja je u većini. Analizirali smo i što tko pušta od drugih radio postaja u Splitu - stranu glazbu i glazbu s Balkana. Ceca i Seka?! Rekoh, mi postojimo zbog slušatelja.
Ne puštamo pjesme koje nekoga vrijeđaju. Ljudima na radiju sam samo rekao da provjere glazbu koja se naručuje kako im netko ne bi nešto podmetnuo, jer mi kroz glazbu ne želimo nikoga povrijediti. To je demokracija u pravom smislu – veli Štengl zadovoljan dosadašnjim reakcijama slušatelja Jadranskog radija, koji su, ističe, odlično reagirali na njegov novi programski koncept. Sa Štenglom se slaže i Ante Glavaš, v. d. glavnog urednika Jadranskog radija, ujedno i voditelj Studentske večeri, koji ispunjava glazbene želje slušateljima u marketinškoj suradnji s jednom splitskom kavana-diskotekom i fast foodom lociranim na nekoliko popularnih gradskih lokacija. Dobar će dio slušatelja njegove Studentske na koncu ionako, nakon zagrijavanja između četiri zida ili u automobilu, završiti na zabavi u disku i toplim sendvičima. Potonji će se nekom od njih posrećiti i besplatno, jer Ante u nagradnoj igri daruje poklon bon u vrijednosti od 100 kuna. Za peteročlanu ekipu dovoljno...
- Sviramo malo po našem, malo po vašem guštu. Večeras vas nagrađujemo... Pozdrav svima koji nas slušate i na lokacijama van Splita, širom zemlje i svijeta. Naručite glazbene želje na telefonski broj, osam kuna poziv ili ih pošaljite u poruci za tri kune. Moramo se i mi od nečega financirati, osam kuna nije puno za jednu pismu ako se napijete ili se planirate napit. Kako kaže naša stara narodna - nema džabe ni kod stare babe. Pisma za osam kunica – 'ložio' je tako Ante slušatelje za jedne od posljednjih Studentskih večeri u eteru Jadranskog tijekom koje je sve prštalo od telefonskih poziva i poruka. Kako bi ih zagrijao posljednjega dana siječnja pušta im Samardžićev hit "Zaustavite januar", pa "Dva aviona" - novu stvar Emine Jahović i Željka Joksimovića, "Zamalo tvoj" Saše Kovačevića, "Januar" Ane Nikolić...
- Drago mi je što nema poziva, blago rečeno seljačkih – konstatira ubrzo Ante i zaprima novi popis želja – "Kraljicu" Tamare Đurić ("sirota je bila, a sada je kraljica, zvezde sebi skida, nebo joj je granica. Lomili joj krila, ali nije prosila, sve što sada ima u sebi je uvek nosila"), "Lažo" Lapsus banda, Teodorinog "Kristijana Greja", "Aspirin" Seke Aleksić, "Vero nevero" Dare Bubamare...
Ekipa koja ide u casino naručuje "Duha u mojoj sobi" Ilde Šaulić, dvije usamljene, udane gospođe Sekinu "Ti i ja smo par"... Slušatelji zovu i s Brača. Vozaju se malo, kažu, u BMW-u pa bi voljeli điravat uz Cecino "Pile", jedan muškarac želi pjesmu Medenog meseca "Žena udata" za gospođu iz Zagreba. Stihovi idu otprilike ovako "tera me majka da se ženim već danima, a otac stari unuke hoće da ima, aj, unuke hoće da ima. Kako da kažem za grešnu ljubav, za tvoja oka dva, i da mi srce zarobi žena, žena udata". U međuvremenu se ponovo javlja ekipa iz casina. Momci su imali sreće ("bit će dovoljno za okrenut bocu žestokog"), pa bi sad Zakov "Rulet". A onda nešto potpuno (ne)očekivano.
- Može li "Grkinja" od Thompsona za tetu Veru. To van je jedna vištica s koja s nama radi u drugoj smjeni. Ma, vištičina... - uz smijeh pojašnjava jedan mladić Anti.
- Uuuu, otkad ovo nismo čuli – konstatira voditelj i spremno reagira. Ubrzo krenuše dobro znani stihovi "varala me, varala, mala Grkinja, varala me, varala, srce slomila. Grkinjo znaj, svemu je kraj, zbogom i više, se ne vraćaj".
- Otkako vrtimo istočnu zabavnu glazbu, slušanost nam je skočila 100 posto. Dobili smo i nove oglašivače, premda smo još u začetku cijele priče – govori nam Ante Glavaš, govoreći kako su na Jadranskom naprosto poželjeli biti drugačiji, zbog čega su odlučili zakoračiti u glazbenu nišu u koju se do njih nitko nije usudio.
- Bilo je hoćemo-nećemo, a onda smo presjekli i odlučili biti prvi koji će ozbiljno krenuti s tim. Povratne reakcije su odlične – naglašava v. d. glavnog urednika Jadranskog.
- Daruvar i Virovitica domaću glazbu sviraju cijeli dan i oba radija su zaživjela. Na Jadranskom ništa nije zabranjeno, jedino nema teške 'srbadije' i Jugoslavije. Nećemo, recimo, zavrtjeti staru Lepu Brenu, onu pjesmu gdje plače za Jugoslavijom (op.a. "Jugoslovenka"). Ili Baju Malog Knindžu – bez dlake će na jeziku priznajući kako se kao netko tko je bio naslušan elektroničke glazbe, techna i ostalih im bliskih stilova ipak morao pozabaviti narodnjačkom glazbenom građom kako ne bi bio neupućen tijekom realizacije kontakt emisije.
- Svatko se pravi da ne zna, kao nešto neće, a svi je slušaju. Bilo je i prijetnji da će nam baciti bombu, da promijenimo naziv u Radio ciganluk, ali nas to nije pokolebalo – izričito će Ante Glavaš navodeći kako Jadranskom uskoro planiraju promijeniti slogan u "vaš domaći radio", jer se program, odlukom novog vlasnika, isključivo bazira na domaćoj glazbi. "Ovo je zemlja mojih snova, ovo je nebo puno zvezda, leti se i bez aviona, let iznad kukavičjeg gnezda” - potpuno je jasno zašto je Tijanina "Zemlja snova" hit i u njegovu eteru.
'Nakladnik je uskladio program'
Prema podacima Agencije za elektroničke medije, prijavljena vlasnička struktura temeljnog kapitala nakladnika Jadranski radio d.o.o. je Davor Pekota (75 posto) i Marin Krešimir Limić (25 posto), glavna urednica je Željka Stanić, a odgovorna osoba Davor Pekota.
"S nakladnikom je sklopljen Ugovor o koncesiji za područje Grad Split 2 (G-ST2). Prava i obveze temeljem ugovora o koncesiji započela su 01. 01. 2008., a završavaju 31. 12. 2018. Jadranski radio dobio je koncesiju na gradskoj razini u prosincu 2007. godina na razdoblje od 11 godina. Ugovor je potpisan s tadašnjim nakladnikom Radio KL - Eurodom d.o.o., a radio se tada zvao Radio KL-Eurodom. U siječnju 2013. godine radio je promijenio vlasničku strukturu i preimenovan je u Jadranski radio. Nakladniku je u rujnu 2013. godine odobrena i promjena programske osnove po kojoj 77,21 posto programa čini glazba, a 22,79 posto programski sadržaji od čega gotovo polovica otpada na informativne emisije", kažu u Agenciji, navodeći kako do sada nisu zaprimili nikakve pritužbe na program Jadranskog radija. No, ističu kako su samoinicijativno, za mandata Davora Pekote, 22. rujna 2016. proveli neposredan nadzor nad radom nakladnika. "Analizirane su snimke programa od 12. do 18. rujna 2016. godine, prilikom čega je utvrđeno odstupanje od važeće programske osnove veće od zakonom dozvoljenih 10 posto, te nedostatak minimalnog zakonskog udjela vlastite proizvodnje, zbog čega je Vijeće za elektroničke medije na sjednici održano 22. studenog 2016. godine donijelo odluku o izricanju upozorenja ovom nakladniku. Nakladnik je dobio rok od 30 dana za usklađivanje s važećom programskom osnovom i povećanje udjela vlastite proizvodnje. Nakon proteka tog roka, ponovljena analiza programa pokazala je da je nakladnik uskladio program s važećom programskom osnovom te povećao udio vlastite proizvodnje", kažu u Agenciji.
Bahate splitske vlasti
- Hoćete da vam kažem kakva je politika u Splitu?! U Splitu je, za razliku od Daruvara i Virovitice, nesusretljiva. Oni su jednostavno previše bahati i ne daju sebi blizu. Doživljavaju gradsku upravu kao svoju firmu i ne žele uključiti javnost u njezin rad. U Daruvaru surađujemo s politikom, jer tamošnji političari žele biti potpora svojim građanima i otvoreno razgovarati o svemu. I u Splitu su iz redova HDZ-a?! Istina, ista je vlast i u Splitu i u Daruvaru, ali je do ljudi. To nisu otvoreni ljudi prema svojim građanima, tu se puno toga skriva - ogorčeno će Štengl. - Nismo za novce od politike, koja ne podržava realno iznošenje stvari. Čuo sam da je i Kerum bio bahat, da nije dao sebi prići, isto tako i ovaj sad, što je nažalost bolestan, gradonačelnik Opara. Tako se odnose prema ovakvim medijima i ljudima koji ovako razmišljaju, a s ovakvim stavovima Hrvatska ide naprijed. Stavovi koji su na snazi su, nažalost, pogubni za našu zemlju. To se vidi u svakom segmentu naše domovine i zbog toga sam tužan, a ja volim Hrvatsku – naglašava vlasnik Jadranskog radija, ne poričući kako službeno nije upisao vlasništvo nad splitskom radiopostajom, premda nam je bivši većinski vlasnik i direktor Davor Pekota kazao kako mu je prodao radio još prošloga srpnja.
- Prethodnici vlasnici upali su u probleme, baš zbog te strane glazbe i jer se nisu imali kome obratiti. Nek se otvore karte, pa nek se vidi koliko Radio Dalmacija ili Totalni radio, koji egzistiraju u Splitu, imaju priliv novca iz gradske i županijske blagajne. Jadranski radio nema nikakav, mi smo skrušenoga srca i idemo prema publici kojoj se možemo obratiti. Kad to postignemo moći ćemo se ozbiljnije pozabaviti i politikom. Mi živimo od novca iz Fonda za pluralizam, od reklama koje dogovorimo itd. Sa županijom smo potpisali ugovor za zapravo simboličan iznos usporedimo li to s Daruvarom i Viroviticom, s Gradom Splitom ne. Novac iz Fonda za pluralizam dobivamo jer se tim novcem subvencioniraju emisije koje proizvodimo, a od njega živi oko 80 posto raznih nakladnika. To je sigurno. Nažalost, medijske kuće, ako nisu pod lupom politike i pripadajućih joj interesnih skupina, koje nameću načine obraćanja javnosti, neće dobiti novac – objašnjava Štengl.