Ministar uprave Arsen Bauk, kako doznajemo, pokreće veliki projekt decentralizacije i reforme jedinica lokalne i regionalne samouprave koji ide u smjeru da se razvlaste županije i daju veće ovlasti gradovima.
Prvi korak prema tome već je napravljen pa je tako Bauk jučer poslao svoj prijedlog udrugama gradova, županija i općina o namjeri da se izmijeni članak 22. stavak 2 Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.
Posebni uvjeti
U tom članku stoji da “predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može tražiti od županijske skupštine da joj, uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog djelokruga županije na području te jedinice, ako može osigurati dovoljno prihoda za njihovo obavljanje”.
Bauk sada zapravo planira razvlastiti županije na način da gradovi i općine koje imaju financijski i kadrovski kapacitet za obavljanje određenih poslova ne moraju više tražiti suglasnost županijskih skupština, nego samo Ministarstva financija, koje će određivati mogu li pojedine jedinice lokalne samouprave preuzeti te ovlasti.
To se odnosi na sve poslove koje sada obavljaju županije, poput obrazovanja, zdravstva, prostornog planiranja, prometa i održavanja javnih cesta, izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola, te upravljanje pomorskim dobrom i morskim lukama.
Preuzimanje opcija
Dakle, sve ono što sada obavlja županija, moći će preuzeti neki grad ili općina koji ima za to kapaciteta. No, budući da je većina naših općina siromašna, pretpostavlja se da bi za njih i dalje županije obavljale poslove.
Time bi se, smatraju u Vladi, napokon krenulo s ozbiljnom decentralizacijom, ubrzale bi se procedure, a gradovi i one općine koje mogu preuzeti te poslove, imali bi veće prihode. Osim toga, što je posebno važno, gradovi bi bili neovisni o županijama, u političkom i razvojnom smislu. A ovim potezom Vlada, godinu i pol prije izbora, napokon počinje provoditi politiku decentralizacije iz Plana 21.
Ukidanje glasanja
- Ukidamo županijsku skupštinu kao čimbenik odlučivanja. Članak 22. Zakona, pokazala je naša analiza, od 2008. upotrijebio se samo nekoliko puta, a u nekim slučajevima županijske skupštine odbijale su prebaciti ovlasti na gradove. Razmatramo i soluciju da se propiše odlučivanje dvotrećinskom većinom u gradskim vijećima kako bi se izbjegla stranačka prepucavanja - pojašnjava Bauk koji očekuje brz odgovor udruga, a onda bi se prijedlog uskoro trebao naći i na Vladi.
S ovim prijedlogom ministra Bauka slažu se i Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija, kao i Željko Turk, predsjednik Udruge gradova, ali oni traže da se i državna razina decentralizira, na način da gradovi i županije preuzmu neke ovlasti ureda državne uprave.
- Navedenu izmjenu podržavamo jer će omogućiti veći stupanj decentralizacije i smanjiti arbitrarnost županija, ali također tražimo da se i država razvlasti u pojedinim poslovima poput socijalne skrbi, dobivanja minimalnih tehničkih uvjeta za otvaranje obrta, brige oko branitelja, odlučivanja o čelnicima policijskih uprava... - nabraja HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.
S njim se slaže i HDZ-ov virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić koji kaže da nema ništa protiv da, primjerice, Slatina ili Orahovica preuzmu izdavanje građevinskih dozvola ili legalizaciju.
Dajte nam zamjenu
- Službeni prijedlog nismo dobili pa mogu govoriti samo kao župan, a ne predsjednik HZŽ-a. Ako neki gradovi imaju kapacitete za to, zašto ne. Ali onda treba i županijama prepustiti ovlasti koje sada imaju uredi državne uprave, poput izdavanja vjenčanih listova, dozvola za koncesije, trebalo bi doći i do daljnje decentralizacije u školstvu i zdravstvu. Ako će se tako provoditi decentralizacija, ja nemam ništa protiv - kaže Tolušić.
Iako nismo baš navikli na konsenzus političkih stranaka, čini se da će se upravo na ovom pitanju možda i postići, jer Bauk kaže da je idući korak, a o čemu je govorio i premijer Milanović, prepuštanje nekih ovlasti s države na gradove, općine i županije.
KOMENTAR VIKTORA VRESNIKA Bez financija nema ovlasti
Načelno pozitivan korak, prebacivanje razine upravljanja važnim društvenim područjima sa županija na gradove i općine, mogao bi, pokažu li gradonačelnici i šefovi većih općina dovoljno znanja i ambicija, u značajnoj mjeri promijeniti demografsku kartu Hrvatske i učiniti ono što dosad nije uspjelo nijednoj politici - usmjeriti pamet i radne kapacitete tamo gdje će njihov potencijal biti najbolje iskorišten. Spusti li država odlučivanje o obrazovanju, zdravstvu i prostornom planiranju na razinu gradova i općina, očekivani rezultat trebale bi biti bolje škole i bolnice te gradovi planirani u skladu s potrebama stanovnika. Ponuđena autonomija i dalje je, međutim, premala da bi dovela do značajnijih promjena.
Gradovi i općine koji su pokazali takvu ambiciju, osim Zagreba, koji je ujedno županija, to su još Varaždin, Rijeka, ali i Sveta Nedelja, dosad su već uložili u opremu svojih škola, nekih, ne svih, više nego što im je bilo osigurano kroz današnji sustav upravljanja. Ništa drugo neće se dogoditi ni sada, sve dok osnovna poluga razvoja sustava, ona financijska, i dalje bude u rukama države i ministara.
Tek kada svaka lokalna jedinica bude mogla upravljati i kvalitetom zaposlenih u školama i bolnicama, a to može jedino preko plaća i drugih životnih povlastica, moći ćemo govoriti o pravoj decentralizaciji sustava. Dok je ne uvedemo, nećemo znati jesmo li za taj korak dorasli. (Viktor Vresnik)