ZAGREB - To je veliki eksperiment u kojemu će najviše stradati djeca jer je Ministarstvo odlučilo spojiti manje uspješne s vrlo uspješnim bolnicama, poput Srebrnjaka, Jordanovca, Vuka Vrhovca ili Goljaka - tvrdi ravnatelj Dječje bolnice na Srebrnjaku, dr. Boro Nogalo, komentirajući najavu ministra zdravstva Darka Milinovića o spajanju 16 zagrebačkih bolnica u njih samo šest. Među njima su čak četiri dječje.
Tko će izvući kraći kraj?
Nogalo dodaje da s njima u bolnici o spajanju s KB-om Sveti Duh nitko nije razgovarao. Pita se kako bi se to mogli objediniti laboratoriji na tako velikim udaljenostima tih dviju bolnica i po čemu bi to bilo jeftinije. Smatra također da je ideja o objedinjenoj nabavi i vanjskim tehničkim službama dobra, ali to nije razlog za spajanje nespojivog.
>> Pogledajte cjelokupan plan ušteda u zdravstvu
- Specijalizirane bolnice za djecu u cijeloj Europi su sinonim za kvalitetnu zdravstvenu skrb najmlađih, što će se ovim utapanjem sigurno narušiti u Zagrebu. Osim toga, činjenica je da manje bolnice rade racionalnije i učinkovitije, a sad će ih velike bolnice pojesti svojim troškovima - dodaje dr. Nogalo. Ne slaže se ni s ministrovim izračunima za štednju jer će svi koji sada rade kao ravnatelji ili pomoćnici, i dalje dobivati plaću kao liječnici, koja se bitno ne razlikuje od one koju imaju sada.
- Ovo spajanje bolnica moglo bi se najlakše opisati primjerom da se spaja uspješan Uljanik i neuspješan 3. maj. Potpuno je jasno tko bi u toj priči izvukao kraći kraj - zaključuje Nogalo.
Spajanju s bolnicama poput Vinogradske i Klinike za traumatologiju ne veseli se ni ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj, dr. Goran Roić. On smatra da bi se morala sačuvati funkcionalna cjelovitost te bolnice koja nije samo zagrebački, nego i hrvatski brend. - Želimo ostati prepoznatljivi u dječjoj medicini koja je odavno izdvojena iz one za odrasle, jer bi u suprotnom to bio civilizacijski korak unatrag - ističe Roić.
‘To ipak nije loš potez’
Prema njegovu mišljenju, bilo bi mnogo bolje da su se objedinile bolnice istih ili sličnih profila. Primjerice, od ujedinjavanja Klaićeve, Goljaka, Kukuljevićeve i Srebrnjaka bila bi puno veća korist jer je riječ o dopunjavanju skrbi o zdravlju djece.
S druge strane, ravnatelji šest velikih bolnica koje bi trebale postati nositelji integracije nisu toliki oponenti prijedlogu Ministarstva. - To nije loš potez - kaže prof. dr. Vlado Jukić, ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče. Ističe da će se pacijenti brzo prilagoditi, a razvoj bolnica bit će ravnomjerniji.
Kako će to funkcionirati
Ravnatelj najveće bolničke ustanove u Hrvatskoj, KBC-a Zagreb, akademik Željko Reiner, drži da spajanje Jordanovca i Rebra ima opravdanje. To više što je u KBC-u u sklopu njegove obnove napravljeno 36 novih operacijskih dvorana koje nedostaju Jordanovcu.
- Mi se dobro dopunjujemo, a i teritorijalno nismo daleko - objašnjava Reiner.
Premda Milinović najavljuje početak integracije 16 bolnica već za sredinu srpnja, čini se da se prijepori tek otvaraju. Naime, i građane i liječnike više od uštede zanima buduće funkcioniranje jedne bolnice na tri ili više lokacija.
Bolje bi bilo da ministar smijeni nesposobne ravnatelje bolnica
Zagrebački SDP-ovci poručili su ministru zdravstva Darku Milinoviću kako bi - želi li uvoditi reda u zdravstvene ustanove - prvo trebao riješiti probleme u bolnicama koje su u državnom vlasništvu, dok bi gradske trebao prepustiti Gradu. Dragan Korolija-Marinić, SDP-ov vijećnik u Gradskoj skupštini i spec. abdominalni kirurg u KBC-u Rebro, kaže kako nije poželjno spajati bolnice poput krušaka i jabuka, već su potrebne smjene nesposobnih ravnatelja i neodgovornih upravnih vijeća bez obzira na to je li riječ o državnim ili gradskim zdravstvenim ustanovama, koje bilježe gubitke.
U Zagrebu, to je čak osam ustanova. Osam ustanova (od njih 20) prošlu godinu završilo je s negativnim rezultatom, dok ih pet ima ozbiljnih problema s likvidnošću. Loše poslovanje tih ustanova potvrđuje i ukupan minus, koji je na kraju 2009. iznosio 118 milijuna kuna.
Najveći gubitaš, sa 102 milijuna kuna, je bolnica Sveti Duh, čiji se dug u prva tri mjeseca 2010. popeo na čak 164 milijuna kuna. ( Jelena Kovačević)