Predsjednik zadarskog Općinskog suda, Željko Rogić, došao je ovaj tjedan u središte medijske pozornosti kada se saznalo da je podnio ostavku na mjesto predsjednika Gradskog povjerenstva za provedbu referenduma 1. prosinca.
Rogić je imenovan po inerciji jer se u provedbi referenduma na mjesto predsjednika tog povjerenstva u pravilu imenuje predsjednik Općinskog suda. No, Rogić tvrdi da naprosto nije htio sudjelovati u referendumu koji naziva “terorom većine nad manjinom”. Svjestan je da njegov čin ne može previše utjecati na činjenicu da će se referendum provesti, kao ni na njegov ishod, no smatra kako je to morao učiniti da bi bio miran pred vlastitom savješću.
Predmete ima ‘u glavi’
Rogić nas je primio u svom uredu na zadarskom sudu. Slovi za jednog od najboljih sudaca u zemlji, a dolaskom na mjesto predsjednika Općinskog suda u Zadru drastično je povećao broj riješenih predmeta. Da se na zadarskom sudu sada vrlo ozbiljno radi, pokazuje i atmosfera koju smo zatekli: u njegovu uredu nekoliko je službenika zatrpano papirima, a gotovo svake minute kroz vrata proviruje glava neke stranke koja je došla riješiti svoj problem. Rogić ih sve prima, pa čak i dok razgovara s nama, a čini se kao da svačiji predmet ima u glavi.
Stoga i ne čudi što smo s njim uspjeli razgovarati samo desetak minuta, u kojima nas je prvenstveno zanimalo zašto se odlučio usprotiviti referendumu inicijative U ime obitelji te kako je na to reagirala okolina budući da se Zadar s okolicom stereotipno smatra konzervativnom sredinom. Pogotovo jer je Rogić gotovo pa arhetipski predstavnik uspješne tradicionalne obitelji, suprug i otac, koji se unatoč tomu ne osjeća ugroženim od strane manjine drugačije spolne orijentacije.
- Prije imenovanja na mjesto predsjedavajućeg u povjerenstvu bio sam svjestan da sam ja, dođe li do referenduma, taj koji će morati odraditi taj posao u Zadru. No, čitava situacija oko referenduma bila mi je neobična još u vrijeme prikupljanja potpisa. Bilo mi je čudno da se može nametnuti takvo pitanje koje dolazi od većine, a tiče se manjine.
Već sam tada razmišljao kako mi kao većina nemamo pravo manjini nametati bilo kakvu ustavnu definiciju braka ili bilo kojeg drugog njihova prava.
Dapače, s manjinama bismo trebali biti posebno oprezni, pažljivi i, da tako kažem, milosrdni, i to po svim pitanjima, a ne davati im lekcije i nametati im definicije pod krinkom zaštite naših prava - objašnjava kako je došao do odluke da ne sudjeluje u provedbi referenduma.
Nije mu za to dugo trebalo i čim je imenovan predsjednikom, iskoristio je zakonsku mogućnost pa podnio ostavku na tu funkciju.
- Naprosto nisam htio u tome sudjelovati, pa sam se maknuo sa strane. Vjerujem da u manjinskim pitanjima ne smije biti nadglasavanja i nadjačavanja jer je logično da će većina u takvoj situaciji bolje proći - kaže.
Stoga je predsjednik Županijskog suda u Zadru Vladimir Mikolčević, suočen s Rogićevim moralnim činom, imenovao suca Hrvoja Viskovića njegovim “nasljednikom”.
Sudac Rogić kaže kako je, ipak, sve donedavno vjerovao da će Ustavni sud prepoznati neustavnost referendumskog pitanja pa da do referenduma zapravo neće niti doći. Nemalo se iznenadio kada su ustavni suci ipak dali blagoslov provedbi referenduma.
Povijesni presedan
- Od tog referenduma Hrvatska neće imati nikakve koristi. Baš se ništa neće dogoditi ako u Ustav ugradimo definiciju braka kao zajednice muškarca i žene, osim što ćemo potrošiti vrlo mnogo novca.
Postići ćemo samo to da ćemo se pred drugima pokazati kao netolerantna većina koja je spremna i na drugim pitanjima “očitati lekciju” manjinama i reći: radit ćete onako kako mi kažemo jer je nas više.