U poreznim knjigama Karlovca iz 1779. godine zapisano je da je Georg Purstl, pivar i trgovac (braxator seu questor), na Dubovcu imao pivovaru i trgovinu. To je ujedno prvi pisani trag o tradiciji pivarstva u Karlovcu, koja se u istoj gradskoj četvrti, uglavnom zahvaljujući Karlovačkoj pivovari, utemeljenoj 1854. godine, održala do danas. Prije deset godina Karlovačku pivovaru kupio je jedan od najpoznatijih pivarskih brendova na svijetu, nizozemski Heineken, za koji u više od 70 zemalja svijeta radi 66 tisuća ljudi. Menadžeri ove gigantske korporacije odlučili su ime Karlovačke pivovare promijeniti, odnosno, kako kažu u tvornici, preuzeti ime Heineken, pa će se tvornica u Karlovcu ubuduće zvati Heineken Hrvatska.
Oko novog naziva poduzeća koje je tijekom godina sasvim sigurno postalo jedan od najvažnijih simbola grada na četiri rijeke, Karlovčani su podijeljeni. U javnosti i nije bilo neke polemike o novom potezu stranog vlasnika, zapravo, jedinu raspravu započeli su i završili čitatelji Kaportala, lokalnih internetskih stranica. U anketi na tom portalu dvije trećine od 220 ispitanika promjenu imena nazvalo je tragedijom za grad, odnosno lošim potezom vlasnika.
Slično razmišlja i Ivan Gradišar, čovjek koji je u Karlovačkoj pivovari radio gotovo 44 godine, od 1966. do 2010. godine, od čega je 37 godina bio komercijalni direktor pokrivajući sektore prodaje, nabave, marketinga i distribucije. Samo u njegovim sektorima radilo je 340 ljudi, sada ih je u cijeloj tvornici 360.
Tradicija i imidž
- Mislim da to nisu trebali učiniti zbog tradicije koju ova tvornica ima od 1854. godine, kao i zbog pozitivnog imidža među kupcima koji je stvaran godinama. Ne znam što bi promjena imena treba posebno donijeti Karlovačkoj piovovari, pogotovo stoga što je i do sada bilo isticano i u samom imenu i brendu da se radi o članici Heineken grupe , a hoće li joj što uzeti, vidjet ćemo - kaže Gradišar, napominjući da je Heineken stopostotni vlasnik Pivovare i može raditi što hoće.
Promjena imena nije najbolje sjela ni Damiru Jeliću, karlovačkom gradonačelniku, koji kaže da “nitko iz grada Karlovca ne može biti zadovoljan promjenom imena Karlovačke pivovare, s obzirom na više od stoljeća i pol tradicije”.
- Naša suradnja s Upravom tvrtke je u poslovnom smislu korektna. Grad Karlovac je u potpunosti bio uključen u rješavanje problema s kojima se tvrtka suočavala, a i osobno sam u dosta prilika nazočio u Pivovari, posebno u teškim trenucima, kada je pivovara radila gotovo ilegalno - rekao nam je gradonačelnik Damir Jelić, očito misleći na razdoblje otprije pet, šest godina, kada je pored Pivovare smrtno stradao Zdravko Martinović udišući ugljični-dioksid koji je iz tvornice ispušten u obližnji jarak, zbog čega su poduzeće, kao i njezini direktori, pravomoćno kažnjeni.
Jelić očito nije zadovoljan vlasnicima tvornice pa dodaje kako se “stječe dojam da nije dostatna uključenost Karlovačke pivovare u lokalna zbivanja u području društveno odgovornog poslovanja”.
Iz slučaja Martinović u Karlovačkoj pivovari izvukli su pouku, pa su uložili ogromna sredstva u novu varionicu, pročistač otpadnih voda, fermentore, kasnije i u novu punionicu te u druge proizvodne segmente, reklamirajući svoje društveno odgovorno i održivo poslovanje. Ukupna investicija otkako su ušli u Pivovaru popela se tako na skoro pola milijarde kuna. Osim toga, već četiri godine zaredom raspisuju natječaje po kojima lokalnoj zajednici, odnosno udrugama za konkretne projekte, dijele ukupno pola milijuna kuna, pokrovitelji su Dana piva, Ivanjskog krijesa, Riječnog kina i drugih za grad bitnih manifestacija.
Iz Karlovačke pivovare napominju da se njihova društvena odgovornost vidi i iz odnosa prema radnicma kojima su obnovljeni kolektivni ugovori sa svim beneficijama koje su imali i do sada, božićnicama, regresima i sl., krizi usprkos.
Često se mijenjalo ime
Povijesni podaci govore o tome da se ime Karlovačke pivovare mijenjalo vrlo često, a za njezinim proizvodom, Karlovačkim pivom, konstantno je rasla potražnja. Prvotno su njome gasili žeđ samo gosti pivnice u sklopu tvornice, a danas svi ljubitelji koji godišnje popiju oko 1,1 milijun hektolitara Karlovačkog. Osim toga, dobar dio svoje povijesti bila je u rukama stranaca.
Sredinom 19. stoljeća u Karlovcu su radile tri pivovare, a veliki iskorak dogodio se 1854. godine, kada je barun Nikola Vraniczany sagradio novu modernu pivovaru i tako udario temelj današnjoj Karlovačkoj pivovari. Dao ju je u zakup poduzetniku Zisleru, a njega je naslijedio određeni Meretti, potom Schwarzmayer. Nakon njegove smrti pivovara prestaje s radom, te do 1896. godine služi kao tvornica peći, zemljanog posuđa, čak i kao pilana. Tada je kupuje sarajevski pivar Aschenbrenner, koji upada u financijske poteškoće, pa pronalazi partnera Metesa sa svježim kapitalom. Pivovara tada nosi ime po dvojici partnera. Samo šest godina kasnije zbog visokih poreza bankrotiraju, a pivovara Aschenbrener&Metes odlazi na bubanj. Kupuju je na javnoj dražbi karlovački trgovci i poduzetnici te od tada nosi ime Građanska pivovara. Lukavi vlasnici daju sitne udjele vlasnicima gostionica, pa oni tada počinju točiti isključivo domaće, Karlovačko pivo. O tome koliko je taj potez bio dobar svjedoči podatak da je Karlovac u to vrijeme imao 16 tisuća stanovnika i nevjerojatnih 170 gostionica.