NAGLO 'OŽIVJELI'

KAKO STOJE REJTINZI SVJETSKIH LIDERA TIJEKOM KORONAKRIZE? Najfascinantnije je ono što se događa u Velikoj Britaniji i SAD-u

 
 AFP

Gallup je prošli tjedan objavio kako je podrška javnosti američkom predsjedniku Donaldu Trumpu porasla s 44 na 49% i najviša je u njegovom dosadašnjem mandatu: jednako visoka je bila krajem siječnja kad se završavala farsa s njegovim opozivom u Kongresu.

Gallup je dao i tumačenje: “Podrška predsjedniku raste kad se nacija nađe u pogibelji. Istovrsni je proces bio vidljiv u mandatu F. D. Roosevelta i Georgea W. Busha (sina). Ovaj potonji je nakon napada na SAD 11. rujna 2001. godine u anketama porastao za 35 posto”.

Što objašnjava sljedeće Gallupove zaključke: 60% ispitanika podržava Trumpovo upravljanje zemljom tijekom krize. Upravo toliko neopredijeljenih birača stoji uz predsjednika, ali posebno je važan sljedeći podatak - čak 27% demokrata podržava njegovo šeprtljavo, lutajuće i puno pogrešaka djelovanje u krizi.

Da bismo vidjeli razmjere pomaka na političkoj sceni vratimo se ukupnoj podršci: u mjesec dana Trumpu se okrenulo 8% neopredijeljenih, onih koji donose pobjedu na izborima (43%:35%) te 6% demokrata (13%:7%).

Svemu tome treba dodati i njegov potpis na odluci Kongresa da zbog epidemije pokrene najveći paket pomoći građanima i privredi u povijesti vrijedan 2000 milijardi dolara. EU trenutno razmišlja o 100 milijardi eura.

I mnogi drugi lideri su doživjeli nagli porast popularnosti. Iako je ekonomski gremij koji savjetuje njemačku vladu objavio da će zemlja ove godine sigurno u recesiju, to nije naškodilo podršci vladajuće stranke. Tako se koalicija CDU/CSU nakon niza mjeseci opet vratila na podršku iznad 30 posto, preciznije 32%. S tendencijom rasta. Anketne agencije procjenjuju da je javnost jako dobro reagirala na mjere Ministarstva zdravstva koje vodi Jens Spahn (CDU), ali čvrsta točka u krizi je opet “Mutti”, kancelarka Angela Merkel. Pa se i njezina popularnost popela na 49%. CDU je pokupio glasove Zelenima koji su pali na 20%, a dijelom i radikalno desnoj Alternativi za Njemačku koja se usred epidemije našla u krizi identiteta jer želi odbaciti fašističke radikale. Podrška javnosti im je prvi put od rujna 2017. godine pala ispod 10%.

No, najfascinantniji je uspjeh britanskog premijera Borisa Johnsona. On je u anketama skočio za 25% od početka ove godine te sada uživa podršku 61% ispitanika. Iako je isprva i on lutao u odnosu na epidemiju, kao i njegov veliki prijatelj Trump, britanski premijer, u medijima poznat kao “BoJo”, doživio je strelovit rast čim je počeo uvoditi mjere borbe protiv virusa. Ne treba u cijelom priči zanemariti ni činjenicu da Johnson u ovom trenutku nema prave opozicije jer su laburisti bez lidera, a novog bi trebali izabrati u subotu.

Jako dobro u javnosti stoje i indijski premijer Narendra Modi (podrška 63%), ali u njegovom slučaju nije riječ samo o borbi protiv epidemije nego o snažnoj podršci koju uživa među Hindusima zbog oštrog odnosa prema muslimanima. On je među rijetkima kojima je podrška pala.

Poseban je slučaj francuski predsjednik Emmanuel Macron. On s javnošću ratuje već više od dvije godine, otkad je uveo ekološki porez na gorivo što je izazvalo pobunu “žutih prsluka”. Kad se ona smirila, Macron je krenuo u reformu mirovinskog sustava koja je na ulice opet izvela milijune Francuza. Tako da je prije epidemije njegova podrška u javnosti bila na 28%. No, čvrst stav prema zdravstvenoj krizi ga je u anketama podigao na 35%. Iako su mu mnogi prigovarali što je inzistirao da se lokalni izbori provedu 15. ožujka i na njima doživio težak poraz.

Najlošije je u cijeloj priči prošao brazilski predsjednik Jair Bolsonaro. No, on je stvarno napravio sve kako bi cjelokupnu javnost okrenuo protiv sebe. Čak mu je Twitter uklonio dvije objave navodeći da je riječ o neistinama kad je riječ o korona virusu. Jer, teško da na podršku može računati lider koji kaže: “Da, neki će ljudi umrijeti, ali tu se ništa ne može. Moramo imati otvorenu ekonomiju”.

Stručnjaci iz agencija za ispitivanje javnog mnijenja ipak upozoravaju: ovo su rezultati koji su u velikoj mjeri posljedica krize. Kad ona počne uzmicati, može se očekivati da će se brojke opet promijeniti. I navode slučaj britanskog premijera Gordona Browna kojem je 2007. godine tijekom izbijanja zaraze slinavkom podrška snažno porasla da bi se nekoliko mjeseci kasnije survala za 39%.

Ne treba zanemariti još jedan važan element: tijekom krize opozicija u ozbiljnim i odgovornim zemljama stane uz vladu (američki su demokrati uz vrlo malo političke bitke pristali na paket pomoći) te tako izgubi svoju vidljivost u javnosti i nestane oštrica kritike.

Trumpu bi, koji jedini od navedenih ove godine ide na izbore, možda zato i odgovaralo da kriza potraje. Tako bi izgledno osigurao pobjedu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2022 12:21