Oko 1500 ljudi iz cijelog svijeta prijavilo se za kontroverzni projekt 1DaySooner, poznat i kao “studija izazova za Covid-19”. Ideja inicijative je da se određeni broj mladih i zdravih cijepi nekim od kandidata za cjepiva, a zatim svjesno zarazi koronavirusom SARS-CoV-2, a zatim prati reakcija njihova imunološkog sustava.
- Želimo zaposliti što veći broj ljudi koji to žele učiniti i unaprijed ih kvalificirati kao vjerojatne sudionike u kliničkim pokusima ako do njih dođe – rekao je za Nature Josh Morrison, jedan od pokretača inicijative. Morrison je i izvršni direktor Wailist Zero, lobističke skupine koja zagovara donaciju bubrega za transplantaciju.
Kraći proces
Dosadašnja iskustva nas uče kako je razvoj cjepiva i lijekova dugotrajan postupak koji se može razvući i na više od 10 godina. Iako se diljem svijeta sada radi na razvoju više desetaka kandidata za cjepiva te se po ubrzanom postupku kreće u kliničke pokuse, znanstvenici upozoravaju kako u najboljem slučaju cijepljenje protiv Covida-19 može početi za godinu dana.
Spremni riskirati
No, “studija izazova” u teoriji bi mogla biti puno brža: mnogo manja skupina dobrovoljaca nego u kliničkim pokusima primila bi potencijalno cjepivo i potom bila namjerno zaražena virusom kako bi se prosudila učinkovitost imunizacije.
Josh Morrison kaže da su ljudi koji su se prijavili za sudjelovanje u potencijalnom kliničkom pokusu mlađi i žive u urbanim sredinama, te su visoko motivirani da učine nešto konstruktivno kako bi pandemija koronavirusa što prije okončala. - Mnogi napominju da prepoznaju rizik, ali vjeruju da su prednosti ubrzanja cjepiva toliko velike da se isplati riskirati - naglasio je Morrison.
Za svoju ideju je čak dobio i podršku 35 zastupnika u američkom Kongresu predvođenih demokratima Billom Fosterom i Donna Shalalom.
Studije izazova radile su se i za gripu i malariju
“Studije izazova” već su se radile kod razvoja cjepiva za gripu i lijekova protiv malarije, a prošli mjesec u časopisu The Journal of Infectious Diseases bietičar Nir Eyal sa Sveučilišta Rutgers objavio je rad u kome se zalaže da se u takav klinički pokus krene i kod Covida-19.
- ‘Izlaganje zdravih osoba virusu’ zvuči mnogo dramatičnije nego što zaista jest. Ovakve se studije nerijetko provode za manje opasne bolesti, s manjom stopom smrtnosti.
No, u ovom slučaju Covida-19, sudjelovanje u ovakvoj studiji i kontrolirana izloženost virusu nekima bi moglo biti prihvatljivo jer bi moglo zvučati sigurnijom opcijom od čekanja hoće li se zaraziti slučajno.
Zaraze li se slučajno u općoj populaciji, morat će se osloniti i na opći zdravstveni sustav. Budu li sudjelovali u studiji, imat će najbolju moguću zdravstvenu skrb - objasnio je Nir Eyal.