ZAGREB Zatvorite oči i zamislite da ste ptica. Poletjeli ste iz središnje Afrike, naprimjer iz Angole. Preletjeli ste 1200 kilometara Sahare i konačno došli na obalu sjeverne Afrike, naprimjer Libije. Tu ste malo odmorili krila, pa nastavili još 500 kilometara preko Mediterana i doletjeli do Italije, naprimjer do Barija. Tu ste se okrijepili, pa preletjeli još 400 kilometara Jadrana. Da bi došli do cilja, ribnjaka ili strništa u srednjoj Europi, morate preletjeti Hrvatsku. Ali nećete, tu će vas ubiti.
Opisani migracijski put ptica pripada takozvanom Jadranskom seobenom putu. Za razliku od Atlantskog, koji podrazumijeva seobu ptica preko zemalja zapada, gdje populacije ptica stagniraju ili rastu, na putu koji prolazi našim područjem broj svih vrsta ptica je u drastičnom opadanju zbog izuzetnog lovnog pritiska. Prema procjenama EURONATUR-a, na području Jadranskog selidbenog puta 200.000 lovaca i krivolovaca godišnje odstrijeli dva milijuna ptica.
Inspektor Vuković
Krivolovci love vabilicama i lampama, i pucaju zabranjenom sačmom na sve što leti, na sve vrste zaštićenih močvarica i pjevica koje se za veliki novac poslužuju u elitnim talijanskim restoranima. Za jednu paštetu od slavujeva jezika ubiju 150 ptica, a koliko im samo treba drozdova koji je veličine vrapca da bi servirali njegove grudi ili pak crijevca od šljuke? Od ostataka jadnih životinja prave skupocjene umake.
No krivolovcima koji organizirano haraju hrvatskim, ponajprije ličkim, šumama posao uvelike otežava Željko Vuković, viši inspektor zaštite prirode. On je specijalist za lov na krivolovce i krijumčare zaštićenih vrsta. Zbog uspješnog rada nagrađen je plaketom od talijanske Vlade, a na tu temu upravo sprema doktorski rad. Na teren izlazi u neprobojnom prsluku, a pred krivolovce iskače iz grmlja u kojem je probdio noć poput kakva elitnog specijalca.
- U pravilu me obavijesti policija, dođem oko 1 ili 2 sata poslije ponoći, snimimo vabilice i napravimo zasjedu. Pred zoru dolazi lovac isključiti vabilice, nakon pola sata dolazi skupina lovaca, čuju se automobili, lupanje vrata, psi, rasporede se u strijelce i krenu. Kako koji pas rastjera prepelicu oni pucaju. Sačekamo da opale koji puta i odstrijele jednu ili dvije. Onda izlazimo - kaže nam inspektor Vuković.
Do sada nije imao neugodnih situacija, kaže, jer se krivolovci trebaju bojati njega, a ne on njih, ali nije bilo neopasno. Prilikom jedne intervencije nedaleko Vinkovaca zalutala sačma policajca koji mu je bio u pratnji pogodila je u glavu.
Krađa iz gnijezda
Napominje da je upravo ovo vrijeme idealno za lov na ptice, jer im je prošla sezona parenja, pa više nisu u parovima nego u jatima.
- Pojedinci dođu u polje, koriste zabranjene puške petometke (dopuštene su dvometke), i to još sa sitnom sačmom, koriste vabilice, noćne lampe, noćne ciljnike, lijepke, klopke. U običnom lovu s psom ptičarom možete odstrijeliti dvije, tri, maksimalno pet prepelica, a s ovakvim načinom i dvjestotinjak. Kad polete ptice, ispucaju pet komada s malim zrnima. Pucaju u masu ptica na 50 koraka. Oni doslovno pucaju na sve što im se digne ispred nišana, bude vivaka, kosova, drozdova. To je masovni odstrel - zgrožen je inspektor Vuković.
U takvom masakru ne može preživjeti nijedna jedinka, a veliki je broj životinja koje stradavaju kao koleteralne žrtve.
- Vole loviti na šaranskim ribnjacima, kada ne dolaze ubijati strogo zaštićene vrste, dođu pucati na divlje patke i na liske što smiju, ali šaranski ribnjaci su najveća staništa ptica močvarica, a one su nam praktički sve strogo zaštićene. I onda kad se dignu divlje patke digne se i čubasti gnjurac ili nekakva čaplja, i tako stradavaju zaštićene ptice. Osim krivolova na lovne vrste, imamo slučajeve krivolova ptica pjevica. Našu najljepšu pticu pjevicu, češljugara, pogotovo u Dalmaciji i Slavoniji, hvataju zamkama i lijepkama. U Dalmaciji ih čak kradu iz gnijezda, pa ih stave pod kanarinca, križaju ih s njima, a izvoze ih također i u Italiju. Osobno sam zaplijenio više takvih primjeraka. Dosta je i slučajeva krivolova poljske ševe i prugaste trepteljke, a radi se o ptici koja je mršavija od vrapca. Prije bi oni ubili prepelicu, ali to su ptice koje na strnjaku zatiču i dignu se zajedno s većim pticama. S njima primjerice i kosac, koji ja malo veći od prepelice i jako joj je sličan, a kazna za njega je 40.000 kuna, radi se o izuzetno rijetkoj i zaštićenoj vrsti. Imao sam dva takva slučaja, a kolega u Zadru naplatio je 120.000 kuna za tri ubijene ptice te vrste - priča Željko Vuković dodajući da je u Hrvatskoj najveća zapljena bila u Tovarniku od čak 10.000 komada raznih ptica, dok je njegov osobni rekord zapljena 1800 ubijenih prugastih trepteljki.
Nakon što na terenu obave krvavi dio posla, lovci se moraju pobrinuti kako plijen sigurno prokrijumčariti u Italiju. To rade na razne načine. Kada su u pitanju veće količine prepravljaju vozila, dorađuju hladnjake, vare sanduke, stave u pretinac suvozača, u rezervnu gumu, kad su u busu, budu u putnoj torbi. Često organiziraju kurira koji taj rizični posao obavi umjesto njih.
Strašna statistika
Podaci o pogromu svih vrsta ptica na našem području su zastrašujući, a otkrili su nam ih poznati ornitolog Tibor Mikuška, voditelj projekta u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode, te mr. Vlatka Dumbović-Mazal iz Državnog zavoda za zaštitu prirode.
- Mi smo tijekom pet godina pratili lov na dva ribnjaka. U ukupnom ulovu stradalo je 16 posto strogo zaštićenih vrsta ptica, a bilo ih je najmanje 15 raznih vrsta. Te brojke smo ekstrapolirali na službene podatke lovaca te smo na tom uzorku izračunali da je u posljednjih deset godina na području Republike Hrvatske ubijeno barem 280.000 jedinki. Razmjeri krivolova su neprihvatljivo veliki, kod nas ne postoji nikakva kontrola lova, zakoni se ne poštuju, lovi se nedozvoljenim metodama, a sve što ulove, lovci sami zbrajaju. Ne postoji ama baš nikakva kontrola lovne inspekcije pri Ministarstvu poljoprivrede, dapače, ti inspektori dolaze iz redova lovaca, pa ruka ruku mije - kaže stručnjak za ptice Tibor Mikuška.
Podaci koje smo dobili od Vlatka Dumbović-Mazal još su porazniji.
- U RH se godišnje zakonito odstrijeli između 135.000 i 190.000 ptica. Broj nelegalno odstrijeljenih ptica je okviran jer evidencije o stvarnoj brojnosti ne postoje. Ipak, procjenjujemo da se godišnje ilegalno odstrijeli najmanje 50.000 ptica. Najčešće stradavaju strogo zaštićene vrste ptica močvarica poput patke njorke, zviždare, patke kreketaljke, patke žličarke, patke lastarke te divlje guske. Tijekom lova na prepelice redovito stradava i strogo zaštićena i ugrožena vrsta ptice kosac, koji obitava na istim staništima kao i prepelica. Na Crvenom popisu ptica kojima prijeti izumiranje je 96 vrsta, od toga 53 vrste iz močvarnih staništa - rekla nam je mr. Dumbović-Mazal.
(...)