Mark Zuckerberg, peti najbogatiji Amerikanac, obećao je donirati gotovo svu svoju imovinu. Među Hrvatima je to jako zamijećeno jer je on osnivač Facebooka, ovdje vrlo popularnog. Njegovo trenutačno bogatstvo iznosi oko 46 milijardi dolara ili otprilike kao cijeli hrvatski vanjski dug. Međutim, u Hrvatskoj je manje poznato da su dva najbogatija Amerikanca, Bill Gates i Warren Buffett, također donirali ili obećali donirati sve svoje bogatstvo, trenutačno oko 140 milijardi dolara.
Ovo daje potpuno drugu sliku o “istini” koja se “zna” u Hrvatskoj o sve većim razlikama u bogatstvu u svijetu, a koja navodno dolazi od rentijerske pozicije u Top 1%. Među američkih deset najvećih bogataša, osam ih je počelo od nule, a dvojica su naslijedili biznis koji su sami jako razvili. I za sada trojica doniraju svu svoju imovinu.
Tu vidimo dvije stvari. Prvo, socijalna mobilnost je golema: gotovo svi najbogatiji su poduzetnici, a ne rentijeri. Netko je možda ogorčen ako je Zuckerberg tako bogat, ili osnivači Googlea Brin i Page, koji su također među deset najbogatijih. Ali, svatko i dalje rado koristi njihove besplatne usluge. Bi li i najzagriženijem socijalistu svijet bio bolji ili lošiji bez njihovih doprinosa? A nitko zbog njihova bogatstva nije siromašniji, svi su prošli bolje.
Fama o top 1%
Druga je fama o Top 1%. U svojoj vulgarnosti je ona istina. Razlika između Top 1% i ostatka je veća nego prije. Međutim, samo zato što Top 1% od Top 1%, dakle Top 0,01%, ima nevjerojatno puno, više nego ikada prije. A u top 0,01% su Zuckerbergi, Buffetti, Gatesi, Brinovi, Pageovi, Bezosi i ostali čijem bogatstvu ne možemo prigovoriti - dapače, od njega smo imali svi koristi. Činjenice za SAD su ovakve: u Top 1% najbogatijih 10%, dakle Top 0,1%, ima dva puta koliko i svi ostali. A unutar tih Top 0,1%, opet Top 0,01% ima kao svi ostali. Sav porast u udjelu bogatstva u Top 0,1% od 1960. do danas je zapravo koncentriran u Top 0,1%. A sada imamo situaciju gdje baš ti najbogatiji - koji su bogatstvo stekli stvarajući više vrijednosti drugima nego sebi - to poklanjaju najsiromašnijima.
Štopanje reformi
Pikettyjeve teorije padaju u vodu - ne radi se o rentijerima kojima udjel u bogatstvu nacija raste! No, paradoksalno, on je ionako postao “tropa” u Hrvatskoj kad je kao jedini savjet predložio oporezivanje nasljedstva, što u Hrvatskoj ponajprije znači nekretnine. Što pokazuje da su mu pogurači u Hrvatskoj zapravo bili dobro stojeći rentijeri svih vrsta, koji su histeriziranje njegovim teorijama koristili kao alat za štopanje reformi.
Treće, vrlo je zanimljivo kako je Zuckerberg postao tako bogat. Pa tako da ima udjel u Facebooku koji trenutačno na burzi vrijedi oko 300 milijardi dolara. To nije virtualna vrijednost - ako imate dionice Facebooka, lako ih možete utržiti, svaki dan ih se prometuje oko tri milijarde dolara! Koliko je svijet nepredvidiv, možemo vidjeti i po tome da kad su se društvene mreže tek počele pojavljivati, prije desetak godina, tadašnja najveća, MySpace, bila je prodana za 580 milijuna dolara, što se smatralo ekstravagantno visokom cijenom. Facebook je tada tek kretao. A ta vrijednost nije uzeta drugome, to je novostvorena vrijednost za čovječanstvo. Socijalizam je depresivna i mizantropska ideologija preraspodjele: novo bogatstvo se ne stvara ili se stvara samo zbog vrćenja kotača povijesti, samo od sebe - treba ga samo pravedno raspodijeliti. Tržišno gospodarstvo je upravo suprotno, bazira se na stvaranju vrijednosti i malo tko može zaraditi ako svojim klijentima, kupcima, ne stvori još više. Stoga ne čudi da su rentijeri svih vrsta u Hrvatskoj istaknuli upravo Pikettyja kako bi zaigrali na još žive socijalističke žice u Hrvata te im ogadili transformaciju u pravo tržišno gospodarstvo koje navodno stvara “nepravedne nejednakosti”. Transformaciju koju još uvijek čekamo. U svakom slučaju, ovaj Zuckerbergov potez će kod nas biti brzo zaboravljen, a mediji će nastaviti pisati o nepravednom bogatstvu Top 1% i šteti koju ono donosi “razvoju društva”.
Odricanje besplatnog
Iako nas upravo Top 0,01% kroz tržišno gospodarstvo uvodi u navodne ciljeve komunizma: da svi imaju sve, i to besplatno. Razmislite, biste li se radije odrekli besplatnih Facebooka, Googlea i Skypea ili svojih skupih automobila? I zašto bismo se onda ljutili ako oni koji su nam to omogućili zarade puno. I, u ovom novom trendu, doniraju siromašnima?