ZAGREB - Čim je došao u novoosnovano Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Mirando Mrsić susreo se s teškim malverzacijama u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Kako je Nedjeljni ekskluzivno donio u prošlom broju, zaposlenici te institucije upadali su u kompjutore i povećavali mirovine svojoj rodbini, masovno primali mito za lažna umirovljenja i trošili milijune na organizaciju sportskih igara.
Zamjenici ravnatelja godinama su na mjestu vršitelja dužnosti, što se kosi sa svim zakonskim okvirima, a pitanje je i kako se koriste stanovi koji su u vlasništvu HZMO-a. Novi ministar ovaj je tjedan zatražio pomoć nadležnih tijela da utvrde moguće nezakonite radnje u mirovinskom zavodu.
Mnoge nezakonitosti događaju se godinama. Zar punih osam godina nije bilo inspekcijskog nadzora?
- To morate pitati one koji su proteklih osam godina bili odgovorni i dužni reagirati. Na primjer, Zavod je više puta dobivao bezuvjetne inspekcijske nalaze, a u isto vrijeme događale su se nezakonite radnje s lažnim invalidskim mirovinama. O inspekcijskom nadzoru da ne govorim.
Treba li sve čelne osobe u HZMO-u potvrditi Vlada? Naime, dva zamjenika ravnatelja gotovo sedam godina obnašaju svoje funkcije s mjesta v.d. Kosi li se to sa zakonom?
- To je nešto nezamislivo u uređenom društvu. Ravnatelja i pomoćnike ravnatelja imenuje Vlada na prijedlog nadležnog ministra. Zašto Vlada kada je imenovala ravnatelja, i to u dva mandata, nije imenovala to dvoje pomoćnika u najmanju je ruku čudno, osim ako razlog nisu sami kandidati i njihova biografija. Zakonski okvir koji bi omogućio ravnatelju da imenuje pomoćnike na ovaj način ne postoji, a adrese na koju trebate uputiti ovo pitanje su bivši ministri Vukelić, Polančec i Popijač.
U HZMO-o radi 15 osoba starijih od 65 godina. Jedna od njih je predstojnik Ureda Milimir Kosović, koji ima 71 godinu. Je li on doista nezamjenjiv kadar?
- Nitko nije nezamjenjiv. Nemam ništa protiv toga da ljudi rade i nakon 65. godine. Ali u strukama gdje nam nedostaje kadrova, što u ovom slučaju to sigurno nije tako. Tražit ću da svi koji su u Zavodu ispunili uvjete za mirovinu to svoje pravo konačno i ostvare.
Unatoč krizi, HZMO je u posljednjih nekoliko godina preuredio velik broj svojih ispostava. Upravo traje milijunska obnova palače u Mihanovićevoj. Smatrate li je nužnom?
- Potpuno je neprimjereno toliki novac trošiti na uređenje poslovnih prostora. Zavod definitivno ima prevelik broj ispostava koje ne opravdavaju njegovu trenutnu učinkovitost. Nikada neću zamjeriti ako se sredstva utroše u edukaciju ljudi i modernizaciju opreme ili podizanje učinkovitosti sustava jer HZMO ne čine zgrade, nego ljudi.
Treba li Uprava odgovarati zbog činjenice da nije zatražila dozvolu od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode?
- Dobili smo usmenu potvrdu gradskog Zavoda za zaštitu spomenika da nikakve dozvole nisu zatražene, a svi oni koji nisu postupali u skladu sa zakonom trebaju odgovarati za svoje postupke. Navodi da za unutrašnje uređenje zgrade nije potrebna suglasnost netočni su jer je prema mojim saznanjima zgrada pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje smješten je u zgradi koja je 1922. sagrađena za Središnji ured za osiguranje radnika pa je zapravo i danas u funkciji koja joj je prvotno i namijenjena.
HZMO zapošljava više od 3000 osoba.Planirate li smanjiti broj zaposlenih?
- Točno je da u Zavodu ima viška uposlenika, a traje priprema programa preustroja radnih procesa kojim ćemo to rješavati. U HZMO-u se reorganizacija i racionalizacija pokušala provesti više puta. Ali ništa se nije desilo.
Je li u planu reforma mirovinskog sustava?
- Ne bih to nazvao reformom sustava, već smo ih imali dosta. U Ministarstvu traje izrada početnih stajališta za pravce razvoja mirovinskog sustava. Očito je da se sustav u kojemu na 1,2 zaposlena dolazi 1 umirovljenik ne može dugoročno održati. Na raspravi o tome kako dalje, ali u svakom slučaju ne kako natrag, okupit ćemo stručnjake iz različitih dijelova mirovinskog sustava i postići konsenzus o pravcima razvoja tog sustava u RH.
Planirate li povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu? Hoće li i druge profesije osim profesora, doktora i sudaca moći raditi poslije 65. godine ako to budu željele?
- Ne planiramo povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu. Više smo puta isticali da nam nedostaje liječnika.
Jedan od načina na koji bi se situacija mogla ublažiti produljenje je dobne granice nakon koje bi kolege liječnici mogli odlaziti u mirovinu.
Kakve izmjene unosite u Zakon o radu?
- Zakon je usklađen s pravnom stečevinom Europske Unije, mi u Ministarstvu smatramo da bi ga bilo dobro razdvojiti na dva osnovna radna zakona, Zakon o socijalnom dijalogu i Zakon o radu. Dakle, ne bih govorio o izmjenama Zakona o radu, nego o prilagodbama u svrhu harmonizacije sustava s EU, i to u smislu jačanja radničke participacije. Prema posljednjoj direktivi EU, slijedi nam uspostavljanje Europskih radničkih vijeća te jačanje sposobnosti radnika i socijalnih partnera u procesu pregovaranja. Socijalni dijalog opredjeljenje je ove Vlade i Ministarstva, a jedan od prvih zadataka bit će donošenje Zakona o reprezentativnosti sindikata.
Kako ćete riješiti problem nezaposlenosti?
- Hrvatska ima paradoksalnu situaciju: veliku neaktivnost stanovništva i visoku nezaposlenost na dulji rok, te manjak radne snage zbog demografskih karakteristika stanovništva. Zbog starenja stanovništva i produljenja radne dobi nužno je ulagati u obrazovanje i osposobljavanje da razvijemo i održimo zapošljivost stanovništva. Analize pokazuju da je obrazovna razina nezaposlenih i neaktivnih radno sposobnih stanovnika znatno niža od one zaposlenih pa je potreba za njihovo uključivanje na tržište rada izuzetno velika. Jedan od najznačajnijih pravaca bit će osiguranje sredstava iz EU strukturnih fondova za uključivanje radne snage u programe cjeloživotnog učenja.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU NEDJELJNOG JUTARNJEG