Kada smo ljetos razgovarali, pitao sam ga kako se osjeća čovjek nakon što je potrošio 93 milijuna eura - toliko je, naime, stajalo tadašnje Vipnetovo preuzimanje B.neta, malog ali snažnog i brzorastućeg telekomunikacijskog alternativca. I onda je Pejković djelovao prilično opušteno za čovjeka koji je upravo dovršio najveću akviziciju u Hrvatskoj. Danas je siguran da se taj potez isplatio. Broj Vip korisnika u trećem kvartalu ove godine popeo se na 2,17 milijuna, što je porast od 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i porast od 5,2 posto u odnosu na drugi kvartal ove godine.
Karijera FER-ovca
Broj korisnika bežičnog širokopojasnog interneta popeo se na 195.300, što predstavlja rast od čak 19,1 posto. Izravna posljedica preuzimanja B.neta i ulaska duboko u područje dosad nedodirljivog T-Mobilea još se računaju, ali u Vipnetu ne skrivaju da su više nego zadovoljni svojom današnjom pozicijom u Hrvatskoj. Vipnet je tijekom trećeg tromjesečja 2011. zadržao stabilan 40-postotni udio u vrijednosti domaćeg tržišta. Ulaganje u mrežnu infrastrukturu, kao i u inovativne proizvode i usluge, utjecalo je na povećanje kapitalnih ulaganja od čak 77,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine te iznosi 8,4 milijuna eura. Kriza? Da, da je nema, rasli bi još brže.
Pejković je u Vipnetu oduvijek. Stigao je 1999., odmah nakon osnivanja kompanije, kao prebjeg iz Croneta (tako se zvao mobilni dio HT-a prije dolaska Deutsche Telekoma), kako bi, kao pravi FER-ovac, preuzeo radno mjesto dosadnog imena - voditelja optimizacije radiomreže. Godinu dana kasnije postaje šef Odjela radiofrekvencijskog inženjeringa, a 2002. vodi projekt uvođenja tada izuzetno napredne UMTS tehnologije. Nakon toga o njegovim se poslovima napokon može govoriti i na hrvatskom - 2003. postaje član Uprave kompanije, tri godine kasnije kao uspješan student Harvard Business Schoola, ali i provjereni kadar Borisa Nemšića, prvog Vipova šefa i jednog od najuspješnijih hrvatskih menadžera uopće, postaje predsjednik Odbora za tehnologiju cijele Mobilkom Austria grupe i preuzima odgovornost strateškog planiranja i pružanja podrške širenju cijele grupe. Četiri godine kasnije seli se u Skoplje kao prvi predsjednik Uprave Vipa Makedonija. U siječnju 2008. vraća se napokon u Zagreb, ovaj put kao predsjednik Uprave Vipneta. Krug je zatvoren.
Kada se vratio u Zagreb, Pejković se nije uselio u veliki “predsjednički” ured u kojemu je bila dotadašnja Vipnetova šefica, Bečanka Marie-Helene Magenschaub. Zbog bolje karme (Magenschab nije bila među najuspješnijima na čelu Vipneta) ili nečeg drugog zadržao je svoj stari, malo manji, u kojemu se osjećao ugodinje. Više zida, a manje stakla ujedno je dalo i više prostora za pretvaranje ureda u ugodno mjesto za rad i življenje. Superiorna muzička linija, električna gitara i staro Fenderovo pojačalo otkrivaju drugu veliku strast Mladena Pejkovića - muziku. Zbog njega Vip je najveći sponzor Zagrebačkog jazz festivala, kao i novog kluba koji je upravo otvorio pokretač festivala Dražen Kokanović.
Jazz mecena
Bio je i snažan pozadinski financijski igrač u pokretanju In-music festivala, koji je tada također nosio prefiks Vip (izgubili su In-music u mračnom nadigravanju promotora i konkurencije o kojemu danas više ne želi pričati). Popodne, nakon teških dana, iz njegova se ureda čuje gitara. To ga smiruje, ali to je ujedno i sve što o tome želi reći. - Već dosad se o tome previše napisalo. Kada jednom u poslovnom svijetu dobijete etiketu ridikula, nikada je nećete skinuti, kaže. Ipak, nakon razgovora o poslu i budućim planovima kompanije nije izdržao da ne uključi magnetofon, stari profesionalni Studerov trakaš, i ne pusti mi vrhunski snimak koncerta Bill Evans trija. Ponosan je što se domogao prve kopije s “mastera”. Opravdano.
Na samim počecima
- Vipnet je uvijek imao velike planove, ali ne treba bježati od činjenice da nas je uspjeh iznenadio. Sjećam se sastanaka na početku, kada su ljudi govorili da očekuju 20 tisuća novih korisnika. Ostali su reagirali da nemamo šanse skupiti još toliko korisnika. U to vrijeme u Hrvatskoj je bilo stotinjak tisuća ljudi koji su koristili mobitele. Ne smijemo zanemariti činjenicu da su ljudi koji su došli ovamo 1999. godine trebali imati izuzetnu hrabrost i iznajmiti prostorije u Jurišićevoj i na nekoliko stolova staviti laptope i početi raditi. Tada nisu bile razvijene ni sve procedure da se neka tvrtka pokrene u kratkom roku. Jedna od zamki mobilne telefonije je to što jednom kada dobijete licencu, nemate mogućnost početi s radom kada želite. Koncesija je limitirana. Da smo kojim slučajem 1999. promašili 1. srpnja, izgubili bismo koncesiju i ostali bez ičega - rekao je u intervjuu za Jutarnji list 2009. Danas Vipnet ima 2,17 milijuna pretplatnika, a kompanija nakon relativno kratkog razdoblja stagnacije danas opet samu sebe smatra tehnološki najnaprednijom u državi.
- Percepcija da zaostajemo - brani kompaniju Pejković - stvorila se vjerojatno na osnovi jednog modela telefona (iPhone), koji smo na početku, zbog ekskluziviteta koji je postojao na svim tržištima, morali izostaviti iz ponude. Kada je Apple otključao tržište, to je bilo brzo nadoknađeno. U toj priči zanimljivo je bilo gledati snagu brenda, koliko danas samo jedan brend može utjecati na percepciju cijele kompanije - kaže. Činjenica je, međutim, da se između Nemšićeva odlaska na vrh Mobilkoma (pa onda i Telekoma Austria) 2000. i Pejkovićeva dolaska na čelu Vipneta izmijenilo nekoliko garnitura ( Tatjana Holjevac, Josef Vinatzer, Marie-Helene Magenschab), od kojih se nisu sve najbolje snašle na tržištu gdje je Deutsche Telekom bio apsolutni vladar, bogato potpomognut državom.
Odgođena operacija
Prije nego što su ljetos preuzeli B.net, poslovna zajednica brujala je o tome kako će Vipnet preuzeti drugog “alternativnog operatera”, Metronet. Čini se da je priča do daljnjega u najmanju ruku odgođena, kompanija je, kad je riječ o Metronetu, jednom od manje uspješnih projekata Quaestus private equity partnera, odlučila šutjeti. - Priče koje su se dosad čule o Metronetu nikada nisam ja ispričao. Ne bih ni sada o tome govorio - rekao mi je ljetos Pejković. I na tome je ostalo.
Između Vipneta i HT-a u prošlosti su često odnosi bili zategnuti, a u tome je, svojim mlakim pristupom nerješenom pitanju vlasništva nad dijelom telekomunikacijske infrastrukture, sudjelovala i Agencija za telekomunikacije. Vipnetovi odnosi s konkurentima danas su odgovarajući za kompaniju koja je drugi najjači igrač na tržištu i pritom raste čak i u najkriznijem razdoblju. Agencija je u posljednje vrijeme donijela niz odluka kojima je pokazala da se priklonila načelima koja vrijede u Europskoj Uniji. Zauzeli su stav koji je sukladan s Bruxellesom i sve vodi prema punoj demonopolizaciji telekomunikacijske infrastrukture, a onda i cijelog tržišta.
Odnos s konkurentom
Ljetošnjim preuzimanjem B.neta Vipnet je oštro ušao u donedavno gotovo nedodirljiva područja T-HT-a - fiksnu telefoniju, ali i kabelsku i “internetsku” televiziju, gdje je HT-ov MaxTV također vlasnik najvećeg dijela tržišta. B.net je još prije preuzimanja bio u zamahu.
- Krenuli su relativno nedavno, ali rastu najbrže od svih. Zasad je to tek nekoliko desetaka tisuća korisnika, mali su, ali to će se promijeniti - rekao je Pejković.
Odnosi Vipneta i HT-a danas su korektni kada je riječ o planovima za razvoj mobilne mreže gdje je doista glupo da se na metar udaljenosti podižu konkurentski antenski tornjevi. - Kada je riječ o tržištu usluga, tu smo bespoštedni konkurenti, tu nema razgovora - kaže.
A za razliku od razdoblja kada su hrvatskim telekomunikacijskim prostorom vladali HT i država, danas u Vipu više ne očekuju da će im država značajnije pomoći u širenju. Polako je svima postalo jasno da je Vladina odgovornost stvaranje zdravog poslovnog ozračja, ali ne rješavanje problema pojedinih kompanija. - Mislim da naša investicija u B.net šalje snažniju pozitivnu poruku javnosti od svih debatnih klubova. Da se dogodi još pet-šest takvih priča, postigli bismo atmosferu za kretanje naprijed. Treba nam prava akcija koja stiže iz samog biznisa - rekao mi je ljetos Pejković. On sam odlučan je kompaniju gurati prema vrhu, hrvatskom, regionalnom, europskom...