U prvoj godini mandata na čelu Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar, osim što je postao prvi čovjek hrvatske kinematografije, ostvario je uspjeh i u privatnom biznisu snimivši film “Oda radosti” za Hrvatsku turističku zajednicu.
Redatelj Hribar 2011. naplatio je HTZ-u dva filma, jedan od četri i pol minute i drugi od sedam minuta, te četiri spota od 30-ak sekundi: 1,3 milijuna kuna! “Oda radosti” ispala je pun pogodak, a HTZ je osvojio najviše nagrada ikad. Čak 12 na raznim međunarodnim festivalima. Svi su bili sretni. No, dvije godine kasnije počela se razotkrivati pozadina te idilične turističke filmske priče s violončelisticom Anom Rucner u glavnoj ulozi.
Iza “Ode radosti” ostao je niz afera: potrošeni milijuni na promociju s umjetnicom, nepodmireni računi, kaznene prijave, stečajevi… Hribar je u svibnju ove godine zbog tog posla “zaradio” i kaznenu prijavu koju je Državnom odvjetništvu podnijela stečajna upraviteljica tvrtke Planet B Mirjana Zuzija. Prijavu je podnijela protiv Hribara osobno te njegove privatne tvrtke F.I.Z. d.o.o. Tvrtka Planet B Krasimira Gančeva u međuvremenu je otišla u stečaj, a Hribar mu do danas, tvrdi stečajna upraviteljica, nije podmirio posljednju ratu ugovorenog posla.
Kontaktirali smo Gančeva, ali odbio je razgovor na tu temu. Rekao je da sve sada vodi stečajna upraviteljica jer je tvrtka u stečaju. Nekad je Gančev slovio za najbližeg Hribarova suradnika, ali danas se “časte” prijavama, ovrhama.
Na fotografijii: Niko Bulić, kao predsjednik Hrvatske turističke zajednice, potpisao je ugovor vrijedan 1,3 milijuna kuna s tvrtkom F.I.Z. Hrvoja Hribara
- Ne znam o kojoj kaznenoj prijavi govorite, a nadam se da nije jedna od onih koja se pojavi kada Vijeće HAVC-a, čiji sam ravnatelj, ne dodijeli sredstva za film određenom projektu ili zatraži doradu scenarija radi podizanja kvalitete, na početku pisanog odgovora na naš upit napisao je ribar te nastavio:
- Tijekom 2011., HTZ je naručio, a na moje zadovoljstvo i dobio naručeni proizvod. Rezultat je bio globalna oglasna kampanja, 18 međunarodnih nagrada i promotivni učinci iznad plana. Po svim mjerilima, to je učinkovit trošak turističkog proračuna. Spominjete stečajna potraživanja Planeta prema F.I.Z. kojem sam vlasnik. Pretpostavljam da je takav podatak pronađen u knjigovodstvenim spisima u stečajnom postupku. Ako postoji predmet na trgovačkom sudu, spomenuto nadleštvo će imati priliku utvrditi neutemeljenost potraživanja.
F.I.Z. je upravljao proračunom projekta na način da izbjegne opasnost po naručitelja koja je nastala s osnova nastupajućeg stečaja Planeta, okolnosti koja dionicima projekta nažalost nije bila poznata na vrijeme. U postojećim uvijetima postupili smo na najbolji mogući način i realizirali dobar projekt. U tome zasluge imaju i naručitelj i obje spomenute tvrtke, bez obzira na probleme u kojima se danas nalaze. Koliko je meni sada poznato, poslovne teškoće Planeta nisu započele niti su uzrokovane ovim projektom te nisu diretkno povezane s HTZ-om niti s tvrtkom F.I.Z.
Planet je u stečaju zbog problema nastalih izvan ovoga projekta. Račun tvrtke F.I.Z. kojoj sam vlasnik, blokiran je od 2012. radi jednog dugovanja u iznosu od nekoliko desetaka tisuća kuna. Dospijeće tog duga prethodi realizaciji “Ode radosti”, a blokada je nastupila znatno po dovršenju predmetnog posla. Moja tvrtka F.I.Z. u projektu "Oda radosti" nastojala je prije svega zaštiti interese naručitelja i u konačnici je to učinila. A rezultat je uspješna kampanja i višestruko nagrađivan tv spot, završio je Hribar.
No, stečajna upraviteljica Zuzija u prijavi tereti Hribara da nije isplatio tvrtki posrnulog najvećeg proizvođača reklama Gančeva više od 300 tisuća kuna za snimanje tog filma, iako su imali potpisan ugovor o suradnji i Hribar je novac dobio od HTZ-a. Danas se na taj iznos dodaju i zatezne kamate, pa je on sada znatno veći.
“Hribar je dana 19. srpnja 2011., u svojstvu direktora trgovačkog društva F.I.Z. d.o.o. u cilju da pribavi znatnu nepripadnu imovinsku korist, postupio protivno čl. 4 Ugovora o suradnji zaključenog između F.I.Z.-a i Planeta B zastupanog po direktoru Mariu Klapčiću, pa iako je temeljem čl. 5. zaključenog između F.I.Z.-a i Hrvatske turističke zajednice od 15. srpnja 2011., od HTZ-a primio cjelokupan iznos od 1,300.065,01 kuna, nije u cijelosti Planet B-u isplatio iznos od 948.058,22 kune, koji je trebao uplatiti kroz tri rate...”, navodi se u prijavi.
Hribar je, naime, piše nadalje, prvu ratu od 290.451,41 kunu trebao isplatiti do 22. srpnja 2011., drugu ratu od 341.587,41 kunu do 1. kolovoza te treću ratu od 316.019,41 kunu do 1. rujna 2011.
“Ali Hribar je prvu ratu platio 26. srpnja, četiri dana nakon ugovorenog roka, drugu ratu je platio u dva obroka, i to tek 15. rujna i 14. studenoga, dok treću ratu nije platio odugovlačeći na različite načine da će dugovanje biti podmireno”, navodi se u kaznenoj prijavi.
Kontaktirali smo stečajnu upraviteljicu Zuziju da prokomentira kaznenu prijavu, ali rekla je da trenutačno ne može govoriti o podignutim kaznenim i ovršnim radnjama protiv dužnika Hribara.
- Predmeti su u nadležnosti Državnog odvjetništva, pa nemam informacije u kojoj su fazi, kazala je te je nadalje dodala da je podnijela prijavu jer je njezina obaveza zaštita svih vjerovnika u stečajnom postupku.
- Cilj svakog stečaja je skupno namirenje svih stečajnih vjerovnika na način da se formira stečajna masa iz koje se namiruju stečajni vjerovnici. Stoga kao stečajna upraviteljica koristim sve raspoložive pravne instrumente s ciljem konačne naplate i kreiranja stečajne mase - kaže Zuzija, no dodaje da postoje vjerovnici koji smatraju da otvaranjem stečajnog postupka to više nisu dužni.
- Zapanjujuće je da ima onih koji misle da kad se to dogodi, ne moraju izvršiti svoju obvezu plaćanja. Neki od njih svoje neplaćanje opravdavaju visokim položajem u društvu te utjecajnim vezama, ravnateljskim pozicijama... - odgovara stečajna upraviteljica Zuzija na konkretna pitanja o slučaju Hribarovih nepodmirenih računa.
Također se osvrnula i na činjenicu da kada je radio privatni posao, Hribar je već bio ravnatelj HAVC-a.
- Zanimljivo je primijetiti i potencijani sukob interesa u slučaju kada se ravnatelj javne ustanove tržišno natječe sa svojim konkurentima na način da pod svojim imenom i prezimenom osniva trgovačko društvo koje ne izvršava obvezu prema stečajnom dužniku, a koje se ujedno financira na teret državnog proračuna - dodaje stečajna upraviteljica Zuzija.
(...)