PIŠE MIRELA LILEK

Imamo gotovo najniži udio gimnazija u EU, ovim tempom dostići ćemo ih 2070. godine

Cilj ministarstva je rast broja gimnazijskih programa. Postavlja se pitanje zašto se ne događa ekspanzija gimnazijskih kapaciteta?
 Vlado Kos/Cropix

Nakon dva zadnja manevra po sistemu pokušaj-pogreška prosvjetna vlast na čijem se čelu zadržava ministar Radovan Fuchs ne odustaje od ideje povećanja broja udjela gimnazijalaca nauštrb učenika u strukovnim školama. Takav je cilj vođen statistikom: Hrvatska ima gotovo najniži udio gimnazijskih programa u EU čiji je prosjek 52,5 posto. Prema službenim podacima u gimnazije je kod nas upisano 29,6 posto ukupne populacije srednjoškolaca, dok ostatak od više od 70 posto čine upisani u strukovne i umjetničke programe. Pritom je 48,5 posto učenika upisano u četverogodišnje ili petogodišnje strukovne programe, njih oko 20 posto u trogodišnje, a razliku čine upisani u umjetničke programe.

Dodatan argument za povećanje broja gimnazijalaca jest visok...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2024 09:06