Bio je to važan dan za Indiju. U utorak ujutro letjelica Mangalyaan, što na hindskom znači vozilo za Mars, uspješno se vinula iz svemirskog centra Satish Dhawan na istočnoj obali Indije na svoj 300 dana i 780 milijuna kilometara dug put.
Oko 73 milijuna dolara vrijedna misija, koja nosi robotsko vozilo teško 1,35 tona, trebala bi ući u orbitu Crvenog planeta u rujnu 2014. godine. Bude li sve išlo po planu, Indija će nakon SAD-a, Rusije i EU postati četvrta sila na svijetu koja se može pohvaliti uspješnom misijom na Mars.
U povijesnom trenutku lansiranja prve indijske misije na Mars, doktor Santanu Datta (56), direktor Centra Kalpana Chawla za svemirske i nanoznanosti, sjedio je u TV studiju u Calcutti. Zajedno s kolegama uživo je milijunima gledatelja u Istočnoj Indiji pojašnjavao detalje uzbudljive misije.
- Svi zainteresirani ljudi bili su prikovani za televizijski ekran. Srce mi je ubrzano lupalo, baš kao i mojim studentima. Mogu samo zamisliti kako su se osjećali znanstvenici u svemirskom centru Satish Dhawan - rekao mi je Santanu Datta.
Moj prijatelj Santanu
- Kao Indijac i čelni čovjek institucije specijalizirane za svemirska istraživanja imao sam zadatak komunicirati s javnošću u vezi s misijom. Međutim, u budućnosti, ako sve bude po planu, i mi bismo se mogli puno ozbiljnije uključiti u projekt - dodao je doktor Santanu Datta, moj prijatelj iz studentskih dana.
Upoznali smo se u jesen 1986. godine u Zagrebu: bila sam tada apsolventica fizike, a Santanu je došao na znanstveno usavršavanje na Institut “Ruđer Bošković” (IRB) u Zagrebu.
- Bilo je to u sklopu američko-jugoslavenskog projekta koji je vodio pokojni prof. Nikola Cindro. Nakon što sam se vratio u Indiju, prof. Cindro želio me ponovno pozvati na “Ruđer”, ali to više nije bilo moguće zbog početka rata - prisjetio se Santanu Datta, koji se 1989. godine vratio u Indiju.
Godinama nisam čula vijesti o njemu, sve dok nas jedna neobična zgoda, koja je pokazala kako je svijet uistinu malen, ponovno nije povezala.
Naime, zagrebački fizičari Đuro Drobac i Mladen Prester bili su 2008. godine u poslovnom posjetu jednom institutu u Calcutti, napučenom velegradu koji broji više od 14 milijuna stanovnika.
Jednog dana tamo se pojavio fizičar s drugog instituta u Calcutti kako bi porazgovarao s gostima iz Hrvatske.
Bio je to Santanu Datta, koji je slučajno doznao za boravak hrvatskih fizičara pa se odlučio raspitati za svoje zagrebačke prijatelje, uključujući i mene.
Dva važna cilja
Od tada redovito komuniciramo i zahvaljujući Facebooku. Upravo na Facebooku Santanu Datta proteklih je dana prenosio dio atmosfere oko lansiranja letjelice Mangalyaan ili Mars Orbiter Mission (MOM).
Koji su glavni ciljevi te misije, upitala sam.
- Misija na Mars ima dva cilja, a to su testiranje tehnologije za interplanetarne misije i daljinsko istraživanje različitih aspekata Marsa. Treba imati na umu da su svemirska istraživanja u Indiji počela i prije nego što je moja zemlja počela s formalnim svemirskim programom pod vodstom pokojnog dr. Vikrama Sarabhaija - rekao je Santanu Datta, a zatim ukratko ispričao povijest indijskog svemirskog programa.
- Kasnih šezdesetih godina lansirali smo malu raketu iz Thumbe blizu ekvatora. Od početnih stadija pa sve do kraja devedesetih godina, indijski svemirski program bio je prvenstveno aplikacijskoga tipa. Sateliti su lansirani zbog socijalno-ekonomskih ciljeva poput daljinskog istraživanja ili televizijskog prijenosa - pojasnio je Santanu Datta.
- Sankcije, koje su nam SAD i zapadne sile uvele nakon što je 1974. godine Indija testirala vlastitu nuklearnu napravu, u početku su zakočile naš svemirski i nuklearni program. No, čini se da je to bila blagodat jer se Indija razvijala vlastitim snagama i postala samopouzdana u tim i nizu drugih područja, uključujući i superkompjutore - dodao je Santanu Datta.
Krajem devedesetih godina došlo je do promjena jer je mali dio proračuna izdvojen za fundamentalna svemirska istraživanja.
Tada su i “začete” misije na mjesec i Mars te satelit Astrosat, prvi indijski satelit namijenjen isključivo proučavanju astronomskih fenomena.
(...)