FRANE DEŠKOVIĆ

Bili smo u laboratoriju gljivara iz Biograda: ‘Jedini kod nas uzgajam lavlju grivu, ima okus kao jastog‘

Frane Dešković pokrenuo je OPG Fungi Organika, od stana i podruma napravio laboratorij za uzgoj gljiva, a prva je znanja stjecao na YouTubeu
Frane Dešković u svom domu uzgaja neke tipične gljive, poput bukovača, ali i neke koje su rijetke na našem području, poput lavlje grive
 Zeljko Hajdinjak/Cropix

Kada netko spomene OPG, ne moramo baš svaki put pomisliti na oranice, sadnice, traktore i sve ostalo što vežemo uz poljoprivredne asocijacije. Pravi dokaz za to je Frane Dešković, gljivar iz Biograda na moru. On, recimo, nema traktor. Ali, od stana i podruma je napravio pravi mali laboratorij za uzgoj gljiva, i danas je tu sjedište njegovog OPG-a „Fungi Organika“. Sve uređaje koji su mu za uzgoj gljiva potrebni sklepao je ručno, u DIY (Do It Yourself) maniri, učeći od drugih uzgajivača gljiva preko Youtubea.

Neobične vrste

- Nalazimo se u mojoj obiteljskoj kući, u stanu u kojem više nitko ne živi i kojeg sam pretvorio u laboratorij. Ova soba u kojoj smo sada naziva se čista soba. To je laboratorij. Ovdje mi stoji filter, kojega sam nabavio zato što mi osigurava 99,9 % zaštitu od bakterija. Sve što radite ispred tog filtera je sigurno, odnosno micelij će tu rasti, neće ga napadati bakterije i bolesti – govori nam Frane Dešković, dodajući kako bi u profesionalnim uvjetima taj filter trebao stajati na zidu kuće. Njegov izgleda otprilike kao kućište većeg kompjutera, a stoji na stolu na kojemu raste i micelij. Filter, zapravo, puše čist zrak iznad tog micelija i čuva ga od napasnika.

image
Lavlja griva
Zeljko Hajdinjak/Cropix

- U toj sobi, dakle, raste micelij, ali pokušavam se sada raspršiti po cijelom stanu, da imam što više prostora za uzgoj gljiva. Trenutno mi u stanu jedna soba služi i za fazu inkubacije, a dole u podrumu gljive, kada su spremne, nastavljaju rasti – pojašnjava nam Dešković koji uzgaja neke tipične, ali i netipične vrste gljiva za naše podneblje. Pažnju nam odmah privlači gljiva po imenu lavlja griva, koja je doista velika, bijela kao snijeg i podsjeća na karfiol.

Dešković nam govori kako ta gljiva nije zastupljena na našem tržištu, a trenutno je predmet brojnih znanstvenih istraživanja jer pokazuje jako pozitivno djelovanje na mozak. Gljiva je, nastavlja biogradski uzgajivač, veoma zanimljivog okusa i često je zbog teksture uspoređuju s mesom jastoga, ili kozica, zbog čega ju kao zamjensku namirnicu mogu koristiti svi oni koji su alergični na morske plodove. Može se debelo filetirati, pa grillati ili frigati, a može se stavljati u rižota.

Osim lavlje grive, Dešković u svojoj kući uzgaja i bukovače te shiitake, azijsku gljivu koja je doživjela svoj uspon na zapadu i tu ostala kao veoma ukusna i ljekovita gljiva. Dešković nije po struci nije agronom, nije biolog, samo nam jednostavno kaže da „kada ga nešto zainteresira, krene u to svim snagama“. Nakon podužeg boravka van Hrvatske, kaže nam, 2019. se vratio kući sa suprugom s ciljem da ostanu ovdje i ostvare si uvjete za život. Htjeli su se baviti poljoprivredom, kaže, no kako nisu imali obradive zemlje ni strojeve, odlučili su početi s onim što su imali, a to je bio podrum. Idealno mjesto za gljive. Micelij je prvo naručivao s interneta, no onda ga je počeo proizvoditi sam. Gljive danas klonira, i ne treba mu internet za nabavku micelija.

image
Shiitake gljive
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Pokušaji i pogreške

- Gljivama stvarno ne treba više nego malo vlage i svježine – govori nam Dešković dok silazimo iz njegovog laboratorija u podrum gdje razvijene gljive nastavljaju svoj rast. Odmah po ulazu u podrum, zatječemo scenu kao iz serije „Breaking Bad“. Dešković je ovdje vlastitim rukama dvije prostorije pripremio tako da gljivama pružaju uvjete za savršen rast. Prostorije su odijeljene najlonom, a u svaku puše pomična klima koja ih drži na temperaturi od 15 do 17 stupnjeva. Podrum intenzivno miriše po gljivama i one su posvuda u podrumu, uredno poslagane po policama, gdje rastu u idealnim uvjetima.

- Kada su spremne, radimo dostave. Trudimo se da su gljive isti dan kad ih uberem na vratima onoga koji ih je naručio. Prodajemo ih i na placu u Zadru, u Biogradu na moru. U Zagreb do sada nismo išli, nemamo tamo tržište, mali smo i ljudi još ne znaju za nas. Ali, sada to polako mijenjamo – govori nam DIY gljivar pa nastavlja o tome kako su u nas ljudi i dalje nepovjerljivi prema gljivama, posebice prema novim vrstama, koje ne rastu na našim područjima.

image
Zeljko Hajdinjak/Cropix

To ga čudi, kaže, jer su gljive bile oduvijek u tradicionalnoj oralnoj predaji slavenske mitologije, gdje bog Perun udara gromom o tlo i time oslobađa gljive iz zemlje. Zanimljiva mitska priča i tradicija, nastavlja, zaintrigirale su ga još prije šest godina. Učio je, istraživao, pratio ostale kućne gljivare na Youtube-u te se po povratku u Hrvatsku konačno okrenuo proizvodnji. Bilo je puno pokušaja i pogrešaka, kaže nam, ali s vremenom se uhodao i danas zna što radi. A dokazuju to, bome, i njegove gljive koje rastu poslagane po policama u podrumu. Neke su od njih veličine nogometne lopte, pa i mnogo veće.

Unatoč svemu što je organizirao u svojoj obiteljskoj kući, a što izgleda prilično ozbiljno, iako mahom improvizirano, Dešković zadržava skromnost. Veli kako su oni i dalje mala farma u Biogradu na moru koja je tek na početku svog dugog puta. Nada se, ipak, kako će svijest o gljivi kao vrijednom izvoru zdravlja i okusa u našoj zemlji porasti te da ćemo se ugledati na neke druge države svijeta. To je, kaže nam, sada njegova misija. Želi povećati proizvodnju, proširiti si tržište, raditi s restoranima, ali i uvesti još novih i nepoznatih vrsta gljiva u Hrvatsku.

image
Frane Dešković
Zeljko Hajdinjak/Cropix

U svom kućnom laboratoriju Dešković je, osim svježih gljiva, započeo i sa sušenjem gljiva, kako bi omogućio ljudima diljem Hrvatske konzumaciju ljekovite suhe gljive i praha od gljive iz domaće proizvodnje. Tako se kod njega mogu naručiti i suhe gljive shiitake te suhe gljive lavlja griva, kao i prah od istih.

image
Nautička patrola, sponzorska pasica
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:51