StoryEditor
NAUTIČKA PATROLA

Hrvatska meka za slavne: Kraljevski par trebao je ostati 45 minuta, zadržali su se dva i pol sata

Ako se mislite baviti ovim poslom, a to ne volite, nemojte. Radite nešto drugo, može se zaraditi na milijun drugih načina
Šime Škaulj, vinar iz Nadina, vlasnik vinograda i vinarije
 Srdjan Vrancic/Cropix

“Ako se mislite baviti ovim poslom, a to ne volite, onda nemojte. Radite nešto drugo, može se zaraditi na milijun načina. Jer, vinograd je ka i dite, toliko je to osjetljivo. Ako mu nisi svaki dan reka dobro jutro... A kad dođe u vinariju, opet ista stvar. Vino je živa materija, živo biće, morate ga kušati, probati...” Tako o vinogradima i vinu - svom životu - priča 65-godišnji Šime Škaulj iz Nadina.

Svako malo brk mu se svine u smiješak, no najširi je kad u rukama drži ogromnu bocu vina, u vinariji, svoj na svome, okružen desecima drvenih bačvi i stotinama butelja vina. Sretan sam, kaže nam.

“Kad bi se vratia nazad, ja bih opet istim putem krenija”, govori Šime, inače monter centralnog grijanja koji je bio i u ratu. Bavio se i trgovinom, među ostalim prodajom krumpira, sve dok se nije skrasio među lozom i potpuno joj se posvetio.

Vizura vani, ispred vinarije, na njegovu imaju, jednako je dobra - pogled seže, preko krošanja i maslinika, u ravnicu. Tamo negdje, u daljini, leži Prkos, rodno mjesto majke Zlatana Ibrahimovića.

No, nogomet je tek usputna tema. Na Šiminom imanju šuška se prvenstveno o vinu.

image
Nauticka patrola, akcija Jutarnjeg lista u kojoj se dodjeljuje Zlatno sidro za najbolju marinu na hrvatskom Jadranu.
OPG Škaulj, vinarija.
Srdjan Vrancic/Cropix

Od malih nogu

Šime Škaulj, vlasnik Ekološke vinarije Škaulj, obiteljske vinograde pohodio je još kao dijete. Njegov pokojni otac imao je deset tisuća loza što je, za ono vrijeme i ondašnji način obrade. bilo strašno puno. No, svih šestero djece je pomagalo, svi su išli u polje. Ispast će da su upravo to bili trenuci koji će Šimi obilježiti život i dovesti ga tu gdje je sad: 15 hektara vinograda, 75 tisuća loza, 70 do 80 tisuća litara vina godišnje, između 100 i 120 tisuća butelja označenih ekološkim certifikatima i plasiranima kako na hrvatsko tako i na europsko tržište. U Belgiji, u Bruxellesu, govori, dva su njegova vina službena vina u Parlamentu, dok je ono iz berbe 2008. prvo registrirano vrhunsko vino u Zadarskoj županiji.

image
OPG Škaulj, vinarija.
 
Srdjan Vrancic/Cropix

“Od crnih sorti, imamo cabernet sauvignon, merlot, syrah. Imamo još dvije naše autohtone, domaće sorte, plavinu i famozni tribidrag ili kaštelanski crljenak... Ove smo godine posadili još jedno četiri tisuće loza, i to 12 različitih pokusnih sorti, među ostalim portugalskih. I našeg grka. To je naša hrvatska autohtona sorta s juga za koju se u posljednje vrijeme pokazalo da postiže bolje rezultate nego igdje. Sad to pokušavamo revitalizirati”, nabraja Škaulj.

Iako su Škaulji vinograde sadili još i prije, priča s vinarijom započela je 2009. godine. Dovršili su je 2011., a u ekološkoj su proizvodnji od 2006. Imao je prilike prodati svoje vinsko carstvo, čak mu se nudilo da sam napiše iznos, no to mu nije padalo na pamet.

Tretiranje bakrom

“Cijeli život radim, kad bi sad sta...”, govori Šime, a zatim objašnjava principe svoje ekološke proizvodnje.

“Sve ovisi gdje su vinogradi. Mi smo na prostoru Ravnih kotara, ispod Velebita, a dolje je otvoreno more. Ovdje uvijek cirkulira zrak, a gdje god cirkulira zrak, nema uvjeta za razvoj boleština”, kaže.

Ove je godine četiri puta tretirao vinograde, dva puta bakrom, a dva puta kombinacijom bakra i biljnih preparata.

“Bakar je četvrta kategorija pesticida, ali od njega boljeg nema. U EU je dozvoljeno šest kilograma bakra po jednom hektaru u toku jedne vegetacijske sezone, a mi ne trošimo ni tri kilograma. Isto tako, gnojimo isključivo stajskim gnojivom”, objašnjava Škaulj.

No, nije sve u tretiranju nasada. U Ravnim kotarima zemlja je nošena s brda u dolinu i ispod sloja od metar i pol zemlje nalazi se kamen što je, govori Šime, idealna pozicija za vinograd. Osim toga, zemlja obiluje mineralima, pogotovo kalijem koji je najneophodniji za dobro vino.

image
OPG Škaulj, vinarija.
Srdjan Vrancic/Cropix

“Naši vinogradi su tu već 50 godina i normalno je da oni crpe zemlju, no kalija u njoj još uvijek ima i više nego što je potrebno. Zapravo je u tome tajna. Kad sadite vinograd prvo i osnovno je odabrati pravu sortu, i odabrati gdje ćete je saditi. Tlo diktira kakav će biti finalni proizvod, odnosno vino”, govori.

Škaulj proizvodi i jedno posebno, proizašlo iz slučajnog susreta. Naime, njegovu je vinariju 2013. godine posjetio švedski kraljevski par. Bili su u posjetu Hrvatskoj, među ostalim Zadru, i izrazili želju da posjete neko gospodarstvo koje se bavi ekološkom proizvodnjom. Završili su kod njega. Prema protokolu, trebali su ostati 45 minuta, no bili su dva i pol sata. Ostali bi i dulje da nisu imali avion, prisjeća se uz smijeh.

Na vjenčanju priceze

Upravo po njemu Škaulji su nazvali jedno od svojih vina. Radi se o limitiranoj verziji od 3000 boca. Prvih 12 boca Carl Gustafa poslano je prije nekoliko mjeseci na dvor. Povratnu informaciju još nisu dobili, no njihovo se vino posluživalo i na vjenčanju jedne od princeza.

Vinarija Škaulj poznata je i našem državnom vrhu. Dosad su je pohodili gotovo svi predsjednici. Bio je tu i generalski zbor i ministri. Koje vino preferiraju, zanimalo nas je? Odgovara da su dobro kotirali cabernet sauvignon i syrah, ovisno o ukusu. A njemu, koje je njemu osobno najdraže?

image
OPG Škaulj, vinarija.
Srdjan Vrancic/Cropix

“Vino vam je kao i dica, ne možete reći koje vam je draže. Teško mi je reći, ali cabernet uglavnom. Za njega su svi čuli, to je svjetski poznata sorta”, govori, a zatim odmah ispaljuje “i merlot i bijeli Chardonnay i maraština”.

No, na kraju to je ipak cabernet. On je njegov zaštitni znak, s njime je najviše postigao u svojoj karijeri vinara, govori.

“Znači li to da osim Tomislava, imate još jednog sina?”, zezamo ga, prisjećajući se njegove izjave da su vina kao dica.
“Imam ja njih više kad bi gledali kroz vino”, uzvraća Šime uz smijeh.

Škaulji su 2003. godine registrirali i OPG, a vode se i kao izletište. Svojim gostima poslužuju i hranu. Mogu primiti 150 ljudi, no trenutno je sve malo stalo zbog korone. Na imanju radi gotovo cijela obitelj - i njegova supruga, zatim sin Tomislav (on je, kaže Šime, alfa i omega svega ovog) i Tomislavova supruga.

“Imamo 30 ovaca, svoje janjce, svoju perad, purice, domaće pivce. I odojak. Njega jako vole Nijemci. Britanci pak vole janjetinu”, otkriva. Za kraj, želimo doznati koliko je vina dnevno ključno za dobro zdravlje. Dva deci, pitamo ga?

“Boca!” odgovara ko iz šuba.

“Nije ova boca slučajno 0,75 l”, govori uz smijeh. 

image
Jure Miskovic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. srpanj 2020 18:21