StoryEditor
MISTERIJI JADRANA

Povijesna zagonetka: Kriju li dinosauri tajnu vrhunskog istarskog vina i maslinova ulja?

Zašto baš ovdje? Kako su živjeli, koliko ih je bilo? Nije moguće da nisu, osim stopa i kostiju, ostavili i neke druge tragove
 Davor Žunić/Cropix

Već me dugo prate vizije istarskih dinosaura. To je valjda i normalno poslije svega što sam o njima pročitao, a posebno što sam ovdje u Istri doživio tijekom četiri sezone Nautičke patrole.

No, tek tijekom ovogodišnje novinarske nautičke ekspedicije istarski dinosauri postali su mi opsesija. Tolika da kada sam s broda na vezu u pulskoj marini svrnuo pogled na Uljanikove dizalice, u mašti sam vidio visoke, sjajne i vitke vratove tih gigantskih, divnih i divljih pretpotopnih stvorova. Vidim ih kako naginju svoje male elegantne glave nad visokim raslinjem i kako svojim moćnim čeljustima brste najmlađe, najfinije i najsočnije vrhove bujnog raslinja.

Bit će da je toj opsesiji umnogome pridonio i Steven Spielberg jer je vrhunski odradio posao snimajući film “Jurski park” o dinosaurima. Film koji ne djeluje kao mašta i pusta fikcija, nego kao živa stvarnost jer se temelji na znanstvenim činjenicama i saznanjima paleontologa i drugih znanstvenika.

Poučne staze

Uzroci ove fascinacije dinosaurima ne mogu biti jasniji. Isti su kao i kod mnogih drugih prije mene, onih koji su po Istri postavili poučne staze, oblikovali njihova tijela, osmislili izložbene i zabavne parkove s njima kao glavnim likovima. Da. Radi se o brojnim tragovima dinosaura posvuda na ovim prostorima: na Velom Brijunu, Kamenjaku, u uvali kod Bala, na otočićima Fenoliga i Levan, na poluotoku Marlera...

Ta golema intrigantna bića milijunima su godina kročila ovim tlom, ovdje živjela, plodila se i razmnožavala, pretvorila tadašnje ovdašnje šume i proplanke u svoje pašnjake, lovišta, gnijezda, šetališta... Zašto baš ovdje na obalama Istre? Kako su živjeli, koliko ih je bilo, kako su nestali? Nije moguće da nisu, osim stopa i kostiju, ostavili i neke druge, nevidljive tragove boraveći milijunima godina na ovome tlu kojim danas kročimo, plovimo, ugošćujemo turiste iz cijeloga svijeta, uživamo u lijepim krajolicima... A posebno u plodovima ove specifične istarske zemlje: u najboljem maslinovu ulju, u vrhunskim vinima, voću, povrću, pršutu, siru, tartufima...

Zbog razumijevanja cijele priče krenimo od prapočetka. Iz istog razloga znanstvenici su cijelu povijest planeta podijelili na ere mjerene najprije milijardama, a onda milijunima godina. No, kažimo odmah da ovaj tekst nema, niti može imati znanstvenih pretenzija. Uostalom, ni sami znanstvenici ne slažu se baš u svim prosudbama.

Biljojedi i mesojedi

Paleontolozi su u cijelom svijetu registrirali više od 10.000 ostataka dinosaura: kosti, lubanje, zube, koprolit (fosilni izmet), okamenjene stope. Istina, u Istri nije pronađen niti jedan koprolit, ali prema istarskom biljnom svijetu u kredi sasvim je jasno da su se ovdje biljojedi dobro hranili bogatim raslinjem toga doba: visokim i bujnim papratima, cvjetnicama, crnogoričnim i listopadnim krošnjama... Naravno, mesožderi su se hranili svime što se kretalo. A svi zajedno bogato su gnojili tlo svog staništa da bi ono odgovorilo još bogatijom “trpezom”.

Među istarskim dinosaurima znanstvenici spominju biljojede sauropode i mesojede teropode. Posebno je impresivan biljojed brahiosaur - dugačak 27 i visok 12 metara, a težak oko 70 tona. Netko je pomalo mesarski izračunao i raščlanio njegovu masu: 40 tona mesa, 11 tona kostiju, 3,5 tona krvi, 4 tone kože, 15 tona masnog tkiva...

Sigurno je da su brojni dinosauri svojim golemim tijelima, apetitom i bogatim ostacima tijekom milijuna godina oplemenili ovu istarsku zemlju, bila ona crvena, crna, siva ili bijela. Vrijedni Istrijani ovdje danas uzgajaju masline, lozu, povrće, voće... Iz plodova zemlje izvlače najbolje maslinovo ulje, najfiniju malvaziju, merlot, teran, cabernet sauvignon...

Ovdje već dvije i pol tisuće godina pase i autohtoni istarski boškarin, zajedno s kravama, ovcama i kozama. U svemu tome danas uživamo i mi i tisuće gostiju ovog našeg predivnog podneblja. Ali, ne smije se zaboraviti - u početku ovdje bijahu dinosauri. I zato ostavimo mjesta za neke neznanstvene, ali jednostavne zaključke: Može li tolika količina biomase ostati bez traga? Nisu li baš dinosauri zaslužni za izuzetan istarski vinarski terroir? Za ovdašnje vrhunsko maslinovo ulje? Jer, dinosauri jesu nestali prije 65 milijuna godina, ali su tu u Istri prije toga živjeli, množili se i ugibali punih 80 milijuna godina!

Udar asteroida ili efekt staklenika i klimatske promjene

Zašto su izumrli dinosauri? Najjednostavnije je bilo prihvatiti teoriju da su odjednom nestali jer ih je uništio golem asteroid koji je pao prije 65 milijuna godina na poluotok Yucatan u Meksičkom zaljevu. No dio znanstvenika s tim se ne slaže. Jer, preživjeli su krokodili, kornjače i ptice.

Oni tvrde da je izumiranje dinosaura počelo 50 milijuna godina prije pada asteroida. I da se to dogodilo postupno. A glavni su uzroci - efekt staklenika i klimatske promjene. “Znanstvenici su na temelju veličine i brojnosti dinosaura izračunali da su dinosauri godišnje ispuštali 520 milijuna tona metana, više metana od svih sadašnjih izvora,” piše američki časopis Current Biology. (M.G.)

Tragovi u kamenu

Posada Nautičke patrole ove je sezone istražila otočić Fenoligu, smješten između vrha krajnje južne točke Istre i svjetionika Porer. Tu su slovenski biolog Matjaž Gogala i geolog Rajko Pavlovec prije 45 godina otkrili mnogo otisaka dinosaura.

Procjenjuje se da ih je čak 150, a posebnost im je što pripadaju i mesojedima i biljojedima. Osvjedočili smo se da postoji iskonska staza duga 20-ak metara s 40-ak otisaka. Samo milju i pol sjevernije, na zapadnoj strani poluotoka Kamenjak, na rtu Grakalovac kod uvali Pinižule, otkriveno je 12 okamenjenih stopa dinosaura te još sličnih tragova u jednoj uvali kod Premanture, s druge strane Kamenjaka.

Tragova ima tamo na drugoj strani Medulinskog zaljeva, na poluotoku Marlera i otočiću Levan, dok je u uvali Colone kod Bala jedan talijanski ronilac otkrio kosti dinosaura. Prije nekoliko godina posjetili smo rt Ploča na Velom Brijunu gdje je 1934. godine Austrijanac Adolf Bachofen von Echt pronašao golem trag brahiosaura i tragove još nekih vrsta dinosaura. (M.G.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. rujan 2020 17:26