NAUTIČKA PATROLA

Veliki i ambiciozni planovi, netaknuta priroda i užitak u Dubrovniku

Dugo najavljivana marina u Veloj Luci napokon je prihvatila prve brodove, dok je u ACI marini Korčula u tijeku rekonstrukcija lukobrana
 Božidar Vukičević/Cropix

Mnogo je toga bilo prvi put na južnoj ruti Nautičke patrole 2021. Prvi smo put uplovili u Velu Luku, prvi smo put posjetili Lastovo, prvi smo se put spustili niz južnu obalu Mljeta.

Odlučili smo posjetiti Velu Luku jer je ta, dugo najavljivana marina ove sezone napokon prihvatila prve brodove. Nismo mogli odoljeti s obzirom na to da su ovo nakon puno vremena prvi marinski vezovi u ovom dijelu Jadrana. Možda smo malo zbrzali i zato što marina još nije zapravo dovršena. Bit će to tek za dvije godine.

Tada će proraditi nova trajektna luka kako bi marina mogla dobila lukobran te još 45 vezova, pa bi ih ukupno bilo 177. Naša je iskustvena procjena da bi vezova moglo biti i malo više, a posebno da bi murinzi bolje funkcionirali da se više vodilo računa o funkcionalnosti umjesto o atraktivnosti. Ali sve to, uz agilnu direktoricu, nadoknađuju izuzetno spretni i susretljivi mornari.

Odmah će vas upozoriti na nemirno more u marini, koja još nema lukobrana, što ga uzrokuje maestral, koji u ovoj dugačkoj vali puše kao tramontana, kao i na prolaz nekog većeg broda. Također će vas odmah uputiti da marina nema dostatne sanitarije, ali da su svim nautičarima na raspolaganju sve pogodnosti u obližnjem hotelu istog vlasnika: dakle, i sanitarije, i bazen, i welness...

Obnova ACI marine Korčula

Ove godine nismo uplovili u ACI marinu Korčula, ali smo je posjetili s kopna. U toj marini upravo je u tijeku velika obnova koja je započela rekonstrukcijom lukobrana. Budući da marina nije radila punim kapacitetom, nije bila ni prigoda anketirati nautičare. O pet faza obnove cijele marine već smo pisali, pa ćemo ih se samo prisjetiti. Prva faza bila je kupnja autobusnog kolodvora na ulazu u marinu, druga je sanacija lukobrana.

Treća je faza rušenje i gradnja novih objekata za recepciju i ostale potrebe marine. U četvrtoj fazi na mjestu sadašnje zgrade recepcije predviđen je moderan hotel sa 42 sobe i četiri zvjezdice, s trgom za autobusno okretište i stajalište taksija te dvije garaže s više od 300 mjesta, čime bi se riješio i dio problema s parkirališnim prostorom u Korčuli. U posljednjoj bi se fazi suhi vez, dizalica, pralište i servis preselili na prostor između sadašnjeg brodogradilišta i trajektnog pristaništa, gdje je i Prostornim planom Grada Korčule predviđeno mjesto za nautičko-tehnički centar.

Tako je, u plovidbenom smislu, Nautička patrola "zaradila" vrijeme i milje da posjeti mnogim moreplovcima čarterašima s tjednim aranžmanom nedostupno bajkovito Lastovo. Još prije dvije godine dogovarali smo taj posjet s ovdašnjom glavnom čuvaricom Parka prirode Alexandrom Carol Horvat. Fascinira njezino znanje o prirodi Lastova:

"Ovo je otočje zbog svoje udaljenosti važno odmorište i hranilište ptica na njihovu putu preko Jadrana dalje, u Afriku... Na području cijelog otočja zabilježeno je 150 vrsta ptica... Na otočićima istočnog dijela Parka gnijezdi se čak 70 posto hrvatske populacije sredozemnog galeba, a duž cijelog arhipelaga gnijezde se i kaukal i gregula..." Sve do toga da je u brdu Kamenice, na rtu Velje more, otkriven rijetki Kolombatovićev dugouhi šišmiš!

Kao što kaže čuvarica Alexandra, tanka je crta između nautičara i prirode. Upravo udaljenost spašava ovo otočje od devastacije. U špici sezone do Lastova dopre oko 200 nautičara, odnosno njihovih brodova. Čekaju ih ovdje obične i ekološke bove i vezovi ispred zasad jedinog hotela Solitudo, u Pasaduru.

Uskoro će biti novih 400 vezova u uvali Kremena, u Jurjevoj luci gradit će se hotel sa 500 kreveta. Mi smo se na Lastovu ponašali kao pragmatični nautičari. Vrlo smo uspješno nasrnuli na riblji fond. Dobro, za to smo fondu Parka prirode priskrbili 400 kuna. Možda smo u Skrivenoj luci i bacili sidro na polje posidonije... Nismo provjeravali.

No, kada je riječ o Lastovu, ne treba zanemariti još jednu bitnu stvar. To je dugogodišnja prisutnost bivše JNA, što je sada postalo, unatoč velikoj devastaciji, vrlo privlačna turistička atrakcija. Topovske bitnice, radarski objekti, tri vojarne s ukupno 1300 vojnika koji su spavali na smjene... "Atomska komanda" s podzemnim bunkerom u kojem su uređene prostorije za Tita u slučaju nuklearnog rata...

Južna obala otoka Mljeta nije posebno zanimljiva. Najposjećenije mjesto je Odisejeva špilja, ali ne zbog Homerove priče, nego zbog njezine ljepote i atrakcije za kupače, ronioce i skakače sa stijena.

Užici u ACI marini Dubrovnik

I evo nas u Dubrovniku. Nautička kraljica južnog Jadrana - ACI marina Dubrovnik - dočekuje nas sa svojim geslom: Dubrovnik je za užitak! Upravo to nam je priredilo vodstvo ove marine. I ovaj put kao i dosad nešto novo - za užitak. Lani je to bio novi restoran Azzurro oslonjen na domaću i zdravu hranu iz lokalnih OPG-a. Ovaj je put to nešto sasvim novo. Umjesto starog i učmalog bazenskog restorana, tu je sada moderan i ludo privlačan Yacht klub Zephyrus. Ovdje sada možete dobiti stol samo ako imate rezervaciju.

Od jutra je tu DJ, a za stolom možete dobiti doručak kakav poželite - sa svih strana svijeta. Slijedi cijeli dan na sličan način s manjim ili ozbiljnim obrocima: tapasi i nibblesi od hrskavih artičoka, slane srdele, bruschette, "sirove strasti" od morskih delicija, zatim za večeru crni orzotto, morski ježinci s paštom, tuna pršut, tartar, japanski sashimi... da ne nabrajamo dalje. I sve to uz živu milozvučnu glazbu.

Uživali smo u svemu tome zajedno s ljudima koji to rade. I ne zavaravamo se - iza toga stoji smišljen i ozbiljan, ozbiljan rad. A ovo što smo skupa prošli, bila je samo provjera - je li to ono pravo. Jest, ne samo Dubrovnik nego i ACI Dubrovnik sada je za užitak! Na kraju - ACI marina Slano. Nova, moderna, lijepa, mirna i uredna marina. Ovdje nećete naći ni trunku Dubrovnika. To se od nje niti ne očekuje. Upravo je zato mnogi nautičari vole. Posebno obitelji. Već treća strana nautička obitelj ostala je ovdje živjeti na brodu. Ne zbog Slanog, nego zbog ACI marine Slano. I Hrvatske, naravno.

PRIJEDLOZI

Hrvatska, plovi 17 godina po Jadranu, vlasnik broda. O marinama: Potrebno je više WC-a i tuševa. Jači nadzor nad novim skiperima i nad čarterima.
Poljska, četiri godine gost u čarteru: Dodatno mjesto za torbu u tuš-kabini i više kuka za vješanje odjeće. U marinama postaviti karte naselja s ponudama.
Njemačka, prvi put plovi, gost u čarteru: Potrebno je više tuševa, treba uspostaviti red na benzinskim crpkama, primjerice uvesti brojeve za čekanje ili pravi red čekanja.
Hrvatska, 20 godina plovi, gost u čarteru: Sanitarne prostorije treba bolje provjetravati. Obaveza i kontrola zatvaranja crnih tankova u marinama.
Danska, dvije godine plovi Jadranom, gost u čarteru: Bolje upravljanje smećem, više energije od sunca i vjetra. Povećati broj vezova.

Plus

Poljska, skiper na čarteru, već 50. put plovi Jadranom:
Hrvatska je omiljena destinacija poljskih turista. Volim Hrvatsku
SAD, jednu godinu plovi Jadranom, gost u čarteru.
O ACI marini Dubrovnik: Najbolja marina ikad - a bili smo u puno njih
Rumunjska, gost u čarteru koji prvi put plovi Jadranom.
O nautičkom turizmu: Hrvatska je divno mjesto za jedrenje
Poljska, prvi put na Jadranu, gost u čarteru:
O nautičkom turizmu: Sve je bilo veoma ugodno
SAD, 18 godina plovi u Jadranu, skiper na čarter-brodu:
Hrvatska je jedno od meni najomiljenijih mjesta za plovidbu i putovanja na svijetu. Divni su ljudi, hrana, vina, povijest, kultura i arhitektura
Švedska, prvi put plovi po Jadranu, gost u čarteru.
O nautičkom turizmu: Izvrsno mjesto za jedrenje. Zemlja je prekrasna
Italija, 40 godina plovi po Jadranu, vlasnik broda.
O nautičkom turizmu: Hrvatska je uvijek lijepo mjesto za plovidbu
Velika Britanija, prvi put plovi u Hrvatskoj, gost na čarter-brodu.
O marinama: Ljudi su veoma ugodni i uvijek spremni pomoći.
O nautičkom turizmu: Prekrasna zemlja za jedrenje
Velika Britanija, prvi put plovi u Hrvatskoj, gost je u čarteru.
O nautičkom turizmu: Veoma lijepo, fenomenalan doživljaj

Plus- Minus

Velika Britanija (Chanel Islands, Jersey), tri godine plovi po Jadranu, gost na čarter-brodu:
O marinama: Kupaonice trebaju poboljšanje. Generalno je osoblje veoma uslužno u većini marina, znaju puno i dobro komuniciraju na engleskom.
O nautičkom turizmu: Prekrasna zemlja za istraživanje uz more.
Francuska, četiri godine plovi po Jadranu, vlasnik broda:
U nekim marinama loša je organizacija dočeka brodova. Teško je naći ulaz i teško je dobiti odgovore na radiju.
Nautički turizam: Veoma ugodno, uživali smo.
Njemačka, prvi put plovi Jadranom, skiper na čarter-brodu: Vrlo skupo, ali dobro organizirano. Jako dobra ponuda. Top-organizacija. Čiste luke. Prijateljsko osoblje.
Velika Britanija, prvi put plovi, gost u čarteru: Izvrsna opuštena atmosfera. Povećati sanitarije - toalete i tuševe
Italija, prvi put plovi u Hrvatskoj, gost na čarter-brodu:
O marini Slano: Marina je sigurna i čista, ali nema se što raditi.
Belgija, 16 godina plovi u Hrvatskoj, vlasnik broda:
U drugim marinama marinerosi su nekada neljubazni.
O nautičkom turizmu: Hrvatska je veoma lijepa zemlja za putovanja.

Minus

Hrvatska, plovi 10 godina u Jadranu, vlasnik broda;
Cijene su prilično visoke, a standard u nekim marinama nije baš na toj razini.
Slovenija, plovi 30 godina u Hrvatskoj, vlasnik broda: Većina marina ima male toaletne kapacitete. Manjka ponuda tipa kava/bar. Visoke su cijene bova i marina.
SAD, vlasnik broda, dvije godine plovi u Jadranu:
O nautičkom turizmu: Bolji je posao da se prihvati kruzere, sve je orijentirano na čartere i jahte. Nautički život prilično je skup - primjer je naplata sidrenja u nacionalnim parkovima. Treba više regulacije, cijene veza treba sniziti.
Francuska, prvi put plovi, skiper u čarteru: U nekim marinama osoblje je neljubazno. Ponegdje nema odgovora kad se zove marina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. kolovoz 2021 08:17