ZAGREB - Lokalne vlasti u Hrvatskoj godišnje izdvajaju milijune kuna za dotacije malim, privatnim medijima da bi pisali o njima. I to nazivaju uspješnom marketinškom suradnjom - pokazalo je višetjedno istraživanje Nedjeljnog.
- Naravno da plaćamo novinare. Pa moraju i oni živjeti. Ali, to što im dajemo novac nimalo ne utječe na njihovu nepristranost - rekao nam je bjelovarsko-bilogorski župan Miroslav Čačija koji novinarima godišnje, s proračunske stavke “ostalo”, isplaćuje 850 tisuća kuna, što je, primjerice, više od iznosa koji daje za razvoj županijskoga gospodarstva i turizma zajedno.
U našem smo istraživanju kontaktirali sve hrvatske županije. Neke su vrlo brzo odgovorile, neke nisu ni nakon dva tjedna od postavljenog upita. One koje su odgovorile nisu se ni u jednom trenutku potrudile sakriti da daju novac lokalnim novinarima. Dapače, kaže župan Čačija: - Nekad smo davali i više, ali sada ne možemo, kriza je.
Poslušni mediji
U Krapinsko-zagorskoj županiji na novinare su u prošloj godini potrošili oko 190 tisuća kuna. Dio je potrošen na medijsko pokroviteljstvo nad županijskim događanjima, što je legalno, no sporan je onaj dio koji se odnosi na, primjerice kod Radio Stubice, stavku “redovno informiranje o radu županije i praćenje županijskih manifestacija”.
Sisačko-moslavačka županija bila je znatno šire ruke kada je riječ o novinarima. Prošle su godine na njih potrošili 943.600 tisuća kuna sredstava poreznih obveznika. Taj su novac dali u ruke devet lokalnih medija, nazvavši to “ugovorima o suradnji”. Riječ je o Quirinus radiju, Radio Banovini, Petrinjskom radiju, Radio Sisku, Radio Moslavini, Radio postaji Novska, Novom sisačkom tjedniku i E Radiju/City Radiju.
Točne iznose koje su dali pojedinim medijima ne žele otkriti, no tvrde da je riječ isključivo o oglašavanju.
Josip Kregar s Pravnog fakulteta u Zagrebu tvrdi da je riječ o situaciju u kojoj se dotacije daju lojalnima.
- Mediji u toj situaciji nisu u službi informiranja nego su poslušnici - kaže Kregar.
Komentirajući Zakon o medijima koji za takav prekršaj propisuje kaznu od milijun kuna koju nema tko naplatiti, Kregar kaže: - To je prvorazredna glupost i osnova za izmjenu zakona.
U Brodsko-posavskoj županiji na dobre odnose s novinarima prošle su godine potrošili 607.930 tisuća kuna. Najviše su dali županijskom tjedniku Posavska Hrvatska - 253.440 kuna - i Slavonskobrodskoj televiziji - 139.750 kuna. Slijedi Radio Slavonija (61.300), Radio Psunj (58.080), Radio Brod (51.400) i Radio Bljesak (44.000).
Primorsko-goranska županija to je nazvala “Poticanje rada lokalnih i regionalnih radijskih postaja na području županije”. U tu su svrhu dali 150 tisuća kuna, i to Domaćem radiju, Radiju Mali Lošinj, Pomorskom radiju Bakar, Radio Korzu, Radiju Gorski Kotar, Radiju Otok Krk, Radiju Porto, Radio Rabu, Radio Trsatu i Primorskom radiju.
Nabava opreme
No, oni su to odradili znatno čišće, odnosno novac su davali kao kapitalne pomoći za nabavu, primjerice, telekomunikacijske opreme.
Značajniji dio novca dali su - 405 tisuća kuna - TV postajama za “nabavu neophodne opreme”, i to Kanalu Ri i Televiziji Primorja i Gorskog kotara.
- Smatramo da obje televizije predstavljaju značajan i važan medij koji ima velik utjecaj na promicanje, poticanje, predstavljanje i informiranje o aktivnostima i događajima od javnog interesa u Primorsko-goranskoj županiji - pojasnili su nam svoje razloge.
U jednoj nam je županiji dobroćudni službenik čiji identitet štitimo rekao i da “godišnje plaćaju tisuće kuna televizijske pretplate HRT-u”.
- Ali mi nemamo ni jedan TV uređaj! - zapavio je čovjek.
Za “poslovnu suradnju s medijima” u rebalansiranom proračunu Koprivničko-križevačke županije prošle se godine našlo, u stavci “Usluge promidžbe i informiranja”, 335 tisuća kuna.
Iako je dio tog novca utrošen na sasvim legitimne oglase, čestitke, javne pozive i natječaje, zabrinjava stavka “svakodnevno praćenje rada županijske uprave u informativnim emisijama i na web portalima”, što je službena formulacija koju su nam dali iz te županije.
- To je naopako postavljena stvar i to ne može biti prihvaćeno u Europskoj Uniji - kaže Gordana Vilović, stručnjakinja za medijsku etiku pri Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Kada je riječ o Zakonu o medijima, profesorica Vilović podsjeća na to da je upravo osnovano nacionalno Vijeće za medije.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA