ZAGREB - Razumijemo da se ZET nalazi u teškoj situaciji. Jasno je da cijene energenata divljaju. Znamo da najveći dio njihovih troškova otpada na struju, plin i gorivo. No u Zagrebačkom holdingu moraju biti svjesni da nikad neće moći postići ekonomsku cijenu karte. To je objektivna stvar. U mnogim europskim zemljama tvrtke koje pružaju uslugu javnog gradskog prijevoza posluju s minusom. Poslovanje pokrivaju dijelom sredstava iz drugih gradskih tvrtki.
Holding je zbog toga i osmišljen: da pretače iz poduzeća koja dobro posluju u ona koja posluju lošije. Osnovan je s idejom uštede. A oni ne štede. Prvo što mi nikako nije jasno jest treba li doista 4300 ljudi raditi u toj podružnici. Zašto recimo usluge poput čišćenja ne naručuju outsourcingom; angažirajući vanjske suradnike riješili bi se obveza za plaćanje doprinosa, bolovanja...?
Problem su naravno i kolektivni ugovori zaposlenika pa je vrlo teško raditi uštede na troškovima osoblja. Zbog svega toga do daljnjega ne možemo prihvatiti Holdingov prijedlog poskupljenja karata javnog gradskog prijevoza. Povećanje cijena za građane zadnja je mjera za kojom treba posegnuti. Ona koja treba uslijediti tek nakon što se iscrpe sve mogućnosti u samom sustavu. U trenucima kad je to jedino rješenje. A u ovom trenutku poskupljenje karata nije jedino rješenje.
Posljednji model
Ovim riječima pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo objašnjava dio razloga zbog kojih Grad Zagreb, odnosno gradske vlasti još uvijek ne pristaju na Holdingov prijedlog poskupljenja ZET-ovih karata. To je ujedno i dokument koji se nalazi u Planu poslovanja Holdinga o kojem bi preksutra trebala raspravljati Gradska skupština. Prema posljednjim informacijama, gradska uprava predvođena gradonačelnikom Milanom Bandićem navodno je počela davati signale odobravanja. Ali s Bandićem se nikad ne zna.
Dakle, posljednji model koji je Holding predložio podrazumijeva izmjene cijena jednokratnih i dnevnih karata, mjesečnih i godišnjih pokaza. Jednokratne karte tako bi prema tom prijedlogu od 1. ožujka mogle poskupjeti sa 8 na 12 kuna, cijene karata kupljenih u vozilu sa 10 na 15 kuna, cijena vožnje plaćene elektronskim putem (e-vrijednosnom kartom) porasle bi sa 7,5 na 10 kuna, dok bi dnevna karta umjesto 25 trebala stajati 40 kuna.
Cijena mjesečnog pokaza za srednjoškolce, studente i umirovljenike porasla bi sa 83 na 150 kuna, dok bi za osnovnoškolce poskupljenje iznosilo sedam kuna: sa 83 na 90 kuna na mjesec. Kada je radnički pokaz u pitanju, njegova godišnja cijena ostala bi ista - 3480 kuna - i bilo bi je moguće plaćati u 12 rata, no mjesečna iskaznica umjesto 290 kuna popela bi se na 360 kuna.
Ovaj prijedlog u Holdingu opravdavaju činjenicom da se cijene nisu mijenjale od 2007. godine, a otada se u Zagrebu štošta promijenilo. Ponajprije, znatno su poskupjele cijene energenata, a u međuvremenu je i drastično (na inicijativu gradonačelnika) obnovljen vozni park (sa 140 niskopodnih tramvaja ukupne vrijednosti oko dvije milijarde kuna i 252 nova autobusa). Istodobno, brojne su kategorije građana (studenti, umirovljenici, đaci) bile u potpunosti oslobođene plaćanja naknade za javni gradski prijevoz.
No unatoč udaru na džepove građana koji moraju plaćati megalomanske podvige iz prošlosti, doznajemo u samom ZET-u, to poskupljenje uopće neće spasiti podružnicu, niti sam Zagrebački holding od financijske katastrofe.
Nemoguća misija
Naime, u tvrtku koja je prošlu godinu završila u minusu većem od 300 milijuna, poskupljenjem karata slit će se tek 100 milijuna kuna više. U prijevodu, podružnica će i dalje biti veliki financijski uteg Holdingu. Ujedno, sredstva koja će uprihoditi ovim poskupljenjem mogla su se namaknuti na neki drugi način, tvrde naši sugovornici u ZET-u.
- Umjesto da udaraju na standard građana, mogli su se recimo odreći svojih prava. Na primjer, kada su sindikati pristali na kompromis za privremeno smanjenje božićnice i regresa, u Holdingu su uspjeli uštedjeti gotovo stotinu milijuna kuna. Da se radnici odreknu jubilarnih nagrada, Holding bi uštedio dodatnih 50 milijuna kuna na godinu. Ali radnici zaposleni u Holdingu i dalje će živjeti kao bubreg u loju dok će svi ostali Zagrepčani patiti - kaže naš sugovornik.
Od drugog sugovornika u samom ZET-u doznajemo da je spasiti ZET čak i s poskupljenjima praktički nemoguća misija.
- Plan je sljedeći. Poskupljenja bi nam mjesečno trebala donijeti 10 milijuna kuna. Dakle, pod pretpostavkom da nova naplata krene 1. ožujka, do kraja godine bit ćemo deblji za 100 milijuna kuna. Drugi dio plana predviđa uštedu od 150 milijuna kuna unutar samog sustava, ali i to će biti praktički neizvedivo jer plan podrazumijeva dodatne subvencije iz Grada; odnosno vraćanje obveze plaćanja leasinga za nikopodne tramvaje natrag na Grad koji je, iako je naručitelj projekta, tu obvezu prebacio na Holding.
Drugi dio planirane uštede od 150 milijuna kuna trebao bi se namaknuti racionalizacijom poslovanja unutar same kuće; prirodnim odljevom zaposlenih i dijelom otkazivanjem ugovora uz stimulativnu otpremninu. Uštede se tu mogu postizati i na mikrorazini koja u konačnici može podrazumijevati značajnija sredstva kao što su uštede na racionalnoj i pametnoj vožnji, te nabavljanju jeftinijih odora. Samo cipele svakog vozača stoje 700 kuna po glavi, što i nije nužno jer se jednako kvalitetne mogu kupiti i za 400 kuna. I kad bi uspjeli utržiti 100 milijuna kuna od građana i kad bi sve te mjere zaživjele, opet bi se borili s gubicima od 50 do 100 milijuna kuna na godinu - ističe naš sugovornik iz ZET-a.
No da cijela stvar bude još apsurdnija, tvrde naši sugovornici u ZET-u, građani uvijek traže način da izbjegnu platiti kartu, a to ističu kao glavni problem slabih prihoda. Zato na pitanje kako onda misle privolljeti građane da prestanu izbjegavati plaćanje kada će ih još skuplje cijene dodatno motivirati na švercanje, odgovaraju - drakonskim kaznama.
- Kazne će sa 200 porasti na 1000 kuna i to se upravo usuglašava s pravnicima, policijom i drugim institucijama. Znatno ćemo pojačati i broj kontrolora. Upravo su iz drugih pogona poslani deseci radnika na izučavanje za kontrolora - kaže naš sugovornik.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU NEDJELJNOG JUTARNJEG